Brazil tone u tamu
29. oktobar 2018
Desilo se ono što je bilo nezamislivo. Desnoradikalni i ultrakonzervativni kandidat Žair Bolsonaro izabran je za predsjednika Brazila. Poslije pet godina političke i ekonomske krize, korupcionaških skandala i toksične političke klime, 57 miliona Brazilaca je dalo svoj glas bivšem padobrancu kako bi uvelo promjenu - po svaku cijenu.
Enormno odbacivanje radničke partije PT, koja je zemljom vladala od 2003. do 2016, uz neutemeljene strahove od komunističke pretnje, omogućili su Bolsonaru ubjedljivu pobjedu. Bila je to nepogrešiva formula koja je još 30-ih i 60-ih godina u Brazilu dovela na vlast dvije diktature. Tome treba dodati i dezinformaciju koju je prouzrokovao ogroman talas lažnih vijesti.
Milioni ljudi slave poraz kandidata PT Fernanda Hadada, i time i indirektan poraz bivšeg predsjednika Lule da Silve, koji je od prije šest mjeseci u zatvoru pod optužbama za korupciju i pranje novca. Njemu je bilo zabranjeno da se kandiduje za predsjednika.
Sada je nemoguće predvidjeti šta će Bolsonaro kao predsjednik učiniti. Jer, za vrijeme predizborne kampanje, odbijao je da učestvuje debatama i davao je intervjue samo novinarima koji su mu naklonjeni. Njegov politički program je grubo istesan, dijelom protivustavan i ponekad i sulud, a počiva na pogešnim pretpostavkama. Dosad je izabrani predsjednik širio samo mržnju prema svojim protivnicima i najavljivao da će promijeniti "sve te stvari".
Radikalni stavovi
Ono što se o Bolsonaru zna, jeste ono što je pokazao za poslednjih 30 godina kao poslanik u brazilskom parlamentu, a to su glorifikacija vojnog režima i sa njim povezanih mučenja, divljenje diktatorima, prezir prema manjinama i demokratskim vrijednostima kao što su sloboda štampe, ljudska prava ili nezavisno pravosuđe.
Bolsonara podržavaju bivši glavni stratezi Donalda Trampa Stiv Benon i Dejvid Djuk, bivši vođa Kju kluks klana. Francuska desničarka Marin Lepen, međutim, smatra da su izjave Bolsonara "neprijatne".
Za vrijeme predizborne kampanje, Bolsonaro je napadao plemenske narode, Afrobrazilce, LGBT-zajednicu, feministkinje i novinare. Nekoliko dana pred drugi krug izbora, on je čak prijetio da će pohapsiti svoje protivnike, da će ih protjerati iz zemlje, ili čak ubiti. Obećao je i "dosad neviđenu čistku" i rekao da "čovjek poštuje samo ono čega se plaši".
Nakon što su međunarodne organizacije i industrije reagovale ogorčenjem, on je tu i tamo malo ublažio ton. Rekao je da više ne namjerava da istupi iz Pariskog ugovora o klimi, da će poštovati rezultate izbora i da neće kršiti zakon.
Ono što se sada nazire jeste autoritarna, militarizovana vlada, koju podržavaju ultrakonzervativne snage u brazilskom kongresu, koje su iz parlamentarnih izbora u brazilskom Kongresu izašle ojačane. To je u principu vlada koja osuđuje abortus, ali se slaže sa formiranjem eskadrona smrti i parapolicijskih snaga. I ta vlada će imati zadatak da izvuče zemlju iz krize. A kriza nije mala. Brazil ima alarmantan budžetski deficit, 13 miliona nezaposlenih i manjkav socijalni sistem.
Odbrana demokratije
Sada će svi umjereni, od lijevog centra do desnog centra koji su svojim djelima ili nečinjenjem pomogli Bolsonaru da dospije do najviše funkcije, imati obavezu da spriječe napade na demokratsku pravnu državu. Beskompromisna odbrana demokratskih principa je sada zadatak pravosuđa, izvršne vlasti, štampe i svakog pojedinog građana.
Brazil ne smije da normalizuje tiraniju - ni u vladi ni na ulicama. Za iskaze i stavove koji dovode Ustav u pitanje - ne smije biti nikakve tolerancije. Od međunarodne zajednice, prije svega od značajnih ekonomskih i diplomatskih partnera kao što je EU, očekuje se da vrše primjeren pritisak kako se Brazil ne bi rastao od demokratskih principa.
Bolsonaro je u jednom TV-intervjuu još prije drugog kruga izbora priznao da možda neće biti dobar predsjednik, i sve ukazuje na to da se sada Brazil kreće u pravcu izgubljene decenije. S obzirom na aktuelne scenarije, Brazil može biti srećan ako 2022. još bude slobodnih izbora. Promjena po svaku cijenu može biti vrlo skupa.