Bošnjaci u Njemačkoj o Zakonu o islamu

Čas vjeronauke u Islamskom kulturnom centru Bošnjaka "Gazi Husrevbeg" u Kölnu. U školskim klupama su djeca manjeg uzrasta i pažljivo slušaju vjeroučitelja, imama Nedžada Osmića koji predaje na arapskom, bosanskom i njemačkom jeziku. Osmić je na službi u Njemačkoj tek dvije godine. "Ovo je generacija kojoj je maternji jezik njemački i iskustva stečena kroz rad sa mladim pokazuje da oni bolje govore njemački nego bosanski jezik. Oni bi se radovali ako bi zvanični jezik u džamijama bio njemački, ali bi to napravilo problem starijim ljudima koji i nisu tako dobro savladali njemački jezik", kaže Osmić koji se istovremeno i pita: šta je uzrok takvog prijedloga. "Ako se smatra da je džamija glavni uzrok za najnovija dešavanja vezana za vehabizam, onda se varamo. Smatram da ti ljudi nisu produkt rada imama. Oni se radikalizuju drugim putevima. Mislim da obraćanje imama na njemačkom neće riješiti problem radikalizacije. Ne smijemo zaboraviti da je teror oružje slabih".

Osmićev kolega iz Mannheima, Ishak Alešević, koji ovaj posao u Njemačkoj obavlja 25 godina, kaže da jedan jezik nisu samo znakovi i glasovi, nego je to i razgovor i sporazumijevanje. "Kako je jezik i mjesto povijesti, nosilac narodnosti, kulture i duhovnih vrijednosti to se nameće potreba njegovog očuvanja i zaštite. U potrebi za očuvanjem, jer maternji jezik je okosnica našega bića, neobično je važno da se imam djeci, omladini i odraslima obraća najprije i u najvećem obimu na maternjem jeziku, a potom na njemačkom jeziku", kaže Alešević.

"Jezik kao uslov za kvalitetno ispunjavanje imamske misije"

„Zahtjevi generalnog sekretara CSU, g. Andreasa Scheuer ne predstavljaju iznenađenje niti novinu", kaže Edin Atlagić, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj (IZBN). On navodi da već duže vremena traje debata kako i na koji način suzbiti utjecaj radikalnih i ekstremnih učenja tzv. političkog islama. „Nažalost, dok CSU napokon priznaje muslimane kao dio njemačkog društva, istovremeno se i dalje insistira na tome da islam ne pripada Njemačkoj", kaže Atlagić koji smatra da je to prilično kontradiktorni pristup koji ne doprinosi kvalitetnom riješavanju u smislu potpune i uspješne integracije islama i muslimana u njemačko društvo.

Atlagić smatra da je poznavanje njemačkoj jezika veoma važno. „Čak bih rekao da je to uslov za kvalitetno ispunjavanje imamske misije. O tome će islamske zajednice u Njemačkoj morati povesti mnogo više računa nego u prošlosti. Imajući u vidu veliki stepen integracije dolazećih generacija i sve manje poznavanje maternjeg jezika, imami moraju biti sposobni prenijeti poruku islama koja je adekvatna sa vremenom i prostorom", kaže Atlagić koji smatra kako je važno konstantno doškolovavanje imama, njihovo temeljito upoznavanje sa društvenim prilikama u Njemačkoj, jer okolnosti zahtjevaju mnogo veći i kvalitetniji angažman džemata i imama u aktivnostima društvene participacije i međuvjerskog dijaloga. „Zahtjev da se poznavanju jezika posveti veća pažnja stoga je potpuno svrsishodan i legitiman".#

"Što se tiče izobrazbe teološkog kadra za religijske zajednice u Njemačkoj, smatramo da tu moraju važiti ista pravila za sve konfesije, a to na koncu nalaže i Ustav SR Njemačke. Ne mogu se nametati posebna pravila za islamske zajednice, dok druge religijske zajednice, poput Grčke pravoslavne crkve npr., mogu upošljavati kadar koji je školovan van Njemačke. Također, ako govorimo o izobrazbi imama u Njemačkoj, za to se prvenstveno moraju osigurati uslovi. U Njemačkoj trenutno djeluju četiri Centara islamske teologije koji su međutim tek u razvoju. U evropskom kontekstu, smatramo veoma važnim da ti centri crpe od iskustava obrazovnih ustanova sa velikom pluralistiškom tradicijom poput FIN-a u Sarajevu ili Univerziteta Marmama u Istanbulu", kaže Atlagić.

Specijalna obuka za imame koji će raditi u inostranstvu

Kada je u pitanju IZBNj, njeni džemati i imami se potpuno samostalno finansiraju putem članarina i dobrovoljnih priloga njihovog članstva. „I to ističemo s ponosom", kaže Edin Atlagić.

Ishak Alešević, kako kaže, u osnovi, podržava financijsku potporu Islamskoj zajednici, bilo od zemlje domaćina ili izvan nje, ali bez ikakvih uvjetovanja u pogledu učenja i pravca koji uči i kojim se kreće Islamska zajednica.

"Međutim, moja razmišljanja idu za tim da se na Fakultetu Islamskih nauka u Sarajevu, na odsjeku smjera za imame napravi 'dogradnja' na način da se formiraju katedre za njemački jezik, zapadno kršćanstvo i kulturu Zapada, te da se kroz cikluse predavanja predstavi specifičnost rada imama u zapadno-evropskom prostoru i ponude nove metode u radu primjerene vremenu i prostoru".

"Da bi neko nekoga učio o islamu on mora biti vjernik, mora autentično govoriti o islamu, mora ispravno razumjeti božije objave i mora poznavati određene detalje kroz koje se islam razvijao", kaže imam iz Kölna i dodaje: "Ako će u Njemačkoj to biti ljudi koji su muslimani i koji će imame podučavati u okviru njemačkog sistema, onda je to nešto što je prihvatljivo za svakog muslimana. Ali, ako će to biti teolozi koji nisu vjernici, onda je to apsurd".

Da obraćanje imama na njemačkom jeziku u džamiji nije sredstvo protiv ekstremizma, najbolje pokazuje slučaj Pierrea Vogela, konvertita koji se smatra uticajnim selefijom koji svoje govore pune mrže drži na njemačkom jeziku. "Nemam ništa protiv toga", kaže Izet Pašić, kojeg srećemo ispred džamije u Kölnu. „Mislim da bi se trebalo govoriti jezikom koji se govori u određenoj zemlji, u ovom slučaju Njemačkoj", On smatra da bi sva muslimanska udruženja u Njemačkoj trebala pronaći zajednički jezik i tako nastupiti u razgovoru sa njemačkim instituacijama.

Za razliku od Pašića, 36 godišnji Senad Mazalović, inače rođen u Njemačkoj, nije za to da njemački jezik bude zvanični jezik u džamijama. "Smatram da se u džamiji treba širiti, ne samo vjera, nego i kultura naroda koji u nju dolazi. Ne znam koja je svrha svega toga, ali smatram da bi imami trebali dobro govoriti njemački jezik". Sličnog je mišljenja i Rusmir Šehić koji ima kompromisno rješenje. "Vjerska predavanja bi se trebala održavati na bosanskom, a kao alternativa je štampanje tog predavanja na njemački jezik. "Imami bi trebali dobro govoriti njemački jezik jer je to veoma važno prilikom posjeta džamiji grupa ljudi koji dolaze iz drugih država".

Turska udruženja u Njemačkoj su uglavnom protiv prijedloga generalnog sekretara CSU-a. Protiv je i opunomoćenica njemačke vlade za pitanja integracije Aydan Özogul koja kaže da je islam dio Njemače i da je većina muslimana za "naša slobodna i demokratska temeljna prava".