Bosanci i Hercegovci biraju novu vlast

Podaci o izlaznosti birača na izbore pristižu iz sata u sat. Preko 1.100.000 birača glasalo je do 15 sati, oko 35 posto, što je za oko 2,2 posto manje nego na izborima 2018. godine. „To je ipak zadovoljavajući broj“ kazao je predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, Suad Arnautović. Lokalni mediji prenose da „u velikom broju“ na glasanje stižu i građani iz Srbije s pravom glasa u BiH, uglavnom u pograničnim područjima.

Što se tiče prigovora, CIK je za povrede izbornog procesa na biračkim mjestima do sada primio 35 prigovora, a za kršenje izborne šutnje evidentirane su 23 prijave. Nevladina organizacija "Pod lupom" registrirala je 65 „težih kršenja“ Izbornog zakona BiH. Posmatrači ove organizacije su za sada uložili 14 primjedbi na nepravilnosti uočene u procesu glasanja. U Doboju je fizički napadnut posmatrač OSCE-a, a napadač je priveden, dok je u Mostaru napadnut predsjednik jednog biračkog odbora.

Suad Arnautović: „Neizlazak na izbore je čin neodgovornosti“

Delegacija CIK-a BiH obišla je biračka mjesta u Sarajevu, a predsjednik CIK-a Suad Arnautović je izjavio kako je „neizlazak na izbore čin neodgovornosti“. „Nažalost, u Novom Gradu u RS-u, jedno biračko mjesto prvo nije bilo uopće otvoreno, a potom su svi članovi biračkog odbora uhapšeni pod sumnjom da su kršili izborni propis“, kazao je Arnautović. Izbori na tom biračkom mjestu bit će ponovljeni.

Prekidi izbora evidentirani su i na jednom biračkom mjestu u Tuzlanskom kantonu zbog okupljanja članova političke stranke, koja je ovim činom prekršila „izbornu šutnju“ koja traje do zatvaranja biračkih mjesta u 19 sati. Do prekida glasanja došlo je i u Sarajevu zbog smrtnog slučaja na jednom biračkom mjestu.

U fokusu su izbori za Predsjedništvo BiH

Kao i u prethodnim izbornim ciklusima, i ovu kampanju obilježile su međusobne optužbe vlasti i opozicije, dosta obećanja i, prema ocjeni kritičara, malo konkretnih mjera. Uočljiv je nedostatak adekvatnih programa, ali i značajne ideološke razlike. 

U posebnom su fokusu izbori za članove Predsjedništva BiH. U RS-u se biraju kandidati iz reda srpskog naroda, gdje istraživanja kazuju da se „glavna bitka“ vodi između kandidata vladajućeg SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) Željke Cvijanović i kandidata opozicijskog SDS-a (Srpske demokratske stranke) Mirka Šarovića. 

U Federaciji BiH se glasa za članove Predsjedništva BiH iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda, a među kandidatima su Bakir Izetbegović (Stranka demokratske akcije), Denis Bećirović (kandidat ujedinjene opozicije i član Socijaldemokratske partije BiH) te Borjana Krišto (Hrvatska deokratska zajednica) i Željko Komšić (Demokratska fronta). 

Pravo glasa ima 3.368.666 državljana BiH 

Na glasačkim listićima nalaze se imena 7.258 kandidata. Pravo glasa ima 3.368.666 državljana BiH koji glasaju za članove Predsjedništva BiH, predstavnike u Parlamentu BiH, predsjednika RS-a, kao i poslanike u Parlamentu Federacije BiH, Narodnoj skupštini RS-a te poslanike u skupštinama deset federalnih kantona. Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 maraka.

Na Općim izborima 2022. godine angažirano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije, a proces glasanja nadzire oko 60.000 akreditiranih posmatrača. Predviđeno je da biračka mjesta budu zatvorena u 19 sati, a prvi nezvanični rezultati izbora očekuju se tokom noći.
 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu