Izbori u BiH: Nacionalisti daju ton

Predizborna kampanja srpskih nacionalista ličila je na narodnu feštu. Oko 1.000 ljudi okupilo se ispod šatora sa klupama i stolovima u Novoj Topoli kod Banje Luke - na samom sjeveru Republike Srpske. Za sve ima mlade prasetine, kobasica na žaru i rakije - to je donacija biračima od strane vladajuće stranke SNDS. Bend svira narodne pjesme sa Balkana, ispred pozornice se pleše u krug - igra se kolo.

Ulazi Milorad Dodik, srpski predstavnik u tročlanom državnom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ovaj put, on se kandidovao za predsjednika Republike Srpske. On je nacionalista i separatista i propagira otcjepljenje od Bosne.

Poziv srpskom narodu na zajedništvo

Te večeri se, pak, suzdržava. "Mnogi sa strane pokušavaju blatiti politiku jednog potpuno normalnog naroda. Moramo se držati zajedno", poziva Dodik razdraganu masu. Ukazuje da Republika Srpska ima moćne prijatelje: predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, predsjednika Mađarske Viktora Orbana i predsjednika Rusije Vladimira Putina. "Tamo uvijek mogu nazvati i kada kažem da mi nešto treba, to i dobijem”, kaže Dodik i dodaje: „Za razliku od Evropske unije Republika Srpska se ne mora smrzavati jer dobija gas iz Rusije.

Slika napaćenog naroda

Dodik dodatno podgrijava atmosferu prikazujući Srbe kao napaćeni narod: od strane Osmanlija,  Austro-Ugarske i od nacista u Drugom svjetskom ratu. A Srbi su stradali i u jugoslavenskim ratovima devedesetih, kaže Dodik. Ono što se ne spominje je da su, prema podacima UN-a, trupe bosanskih Srba počinile oko 80 posto ratnih zločina u ratu u BiH. Dodik je u prošlosti više puta negirao genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi. To je u Bosni i Hercegovini sada kažnjivo.”

"Dodik odslikava predizborni folklor u kojem se radi samo o nabijanju nacionalno-etničkih mišića”, kaže Tanja Topić iz Fondacije Friedrich Ebert iz Banje Luke, bliske SPD-u. Ona Dodika vidi prvenstveno kao nacionalističkog retoričara. Od 2010. godine imali smo nekoliko rezolucija za otcjepljenje Republike Srpske u entitetskom parlamentu, ali nikada se ništa nije dogodilo”, kaže Topić. Pa ipak, Dodik je najpopularniji političar i favorit nedjeljnih izbora.

Uzavrelo raspoloženje i u Hercegovini

Raspoloženje među mnogim bosanskim Hrvatima također je uzavrelo. Većina njih živi na jugozapadu entiteta Federacija BiH - u Hercegovini. Od prošlih izbora 2018. godine, osjećaju se izdano. Tada predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nije izglasan za hrvatskog predstavnika u svebosanskom državnom Predsjedništvu. Izgubio je od Željka Komšića, kojeg mnogi Hrvati ne smatraju pravim Hrvatom. "Većina sredina u kojima žive Hrvati proglasila je gospodina koji se predstavlja kao hrvatski zastupnik personom non grata”, kaže Mate Lončar, šef mladeži HDZ-a BiH. "

Komšić je pozicioniran lijevo od HDZ-a, stranke koja se smatra hršćansko-konzervativnom i nacionalističkom. On navodi da želi prevladati etnonacionalizam i nailazi na odobravanje posebno Bošnjaka. Njegovi glasači su uglavnom u kantonima Federacije BiH, u kojima živi bošnjaka većina.

U bh. entitetu Federacija BiH svako može glasati za svakoga, Bošnjaci mogu birati hrvatskog predstavnika i obrnuto. To smatra lijevo orjentisana bosansko-hrvatska novinarka Štefica Galić iz Mostara. "Nema etnički podijeljenog glasanja, nego oni koji ovdje žive jednostavno biraju svog predstavnika."

"Navodna potlačenost Hrvata nije ništa više od HDZ-ove mantre. Njihov lider Čović zgrnuo je nevjerovatno bogatstvo i ima sudske procese na vratu, dok sve više Hrvata iz Bosne i Hercegovine napušta zemlju. Time bi se Hrvati trebali pozabaviti", kaže Galić.

ARD-Tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu