Borba za vlast u BiH se zaoštrava

„Poštovanje zakona postalo je nezgodan posao za državne službenike u Republici Srpskoj. Već nekoliko dana na snazi ​​su dva nova propisa u većinski srpskom dijelu Bosne i Hercegovine, koja se ne mogu poštovati istovremeno. Svako ko poštuje jedan zakon podliježe krivičnom gonjenju po drugom – i obrnuto", piše Volker Pabst u listu „Neue Zürcher Zeitung".

Pabst čitaocima pojašnjava da je pozadina ove „groteskne situacije gorko ozbiljna borba za vlast u zemlji koja je pogoršana nedavnim potezom lidera bosanskih Srba Milorada Dodika". „Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, odmah se suprotstavio separatističkim naporima srpskog lidera", piše u članku pod naslovom „Referendum o nezavisnosti RS još u toku ove godine? Borba za vlast u BiH se zaoštrava".

U članku se pored ostalog navodi da „Dodik nikada nije krio da odbacuje bosansku državu u cjelini. Srpski nacionalista već neko vrijeme prati svoje separatističke najave konkretnim koracima. Skupština Republike Srpske je 2021. godine pripremila pravni osnov za povlačenje iz državnih institucija, poput vojske, što još uvijek nije implementirano".

„Udarom na Ustavni sud Dodik sada ide korak dalje. Po prvi put je nacionalna institucija pravno delegitimizirana. Nije slučajno što se to dešava u sjenci rata u Ukrajini. Dodik je jedan od najbližih saveznika Vladimira Putina u Evropi sa kojim se u maju sastao u Moskvi."

„Visoki predstavnik Christian Schmidt je u subotu stavio veto na zakon. Potom je izmijenio i Krivični zakon, prema kojem se sada krivično goni svako ko ne poštuje odluke Ustavnog suda ili Schmidtove kancelarije. Dodikov napad na državnu instituciju, poput Ustavnog suda, zapravo predstavlja prijetnju poslijeratnom bosanskom poretku i stoga spada u Schmidtov mandat", piše pored ostalog u NZZ.

U tekstu se dalje navodi da se Dodika nije dojmila Schmidtova odluka  rekavši da Schmidtovi dekreti ne važe u RS. On je najavio da bi još u toku ove godine mogao biti održan referendum o statusu RS.

Predstavnici nezavisnih institucija i civilnog društva su se takođe žalili "da Zapad ne vrši dovoljno veliki pritisak na Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića", nastavlja NZZ. "Vučić se solidariše sa Republikom Srpskom, ali prije svege je saodgovoran za eskalaciju na sjeveru Kosova. To je upadljiv kontrast sa sankcijama Zapada prema vladi Kosova. Čak i ako je lokalna dinamika različita, dešavanja u dvijema susjednim državama Srbije ne mogu se posmatrati odvojeno", smatra Volker Pabst u listu „Neue Zürcher Zeitung".

 „Bez obzira na to, u Bosni i Hercegovini se postavlja još jedno pitanje. Iako Visoki predstavnik na papiru ima velike ovlasti, jedva da ima ikakvih instrumenata za provedbu svojih odluka", piše u tekstu objavljenom u listu „Neue Zürcher Zeitung" u kojem se također podsjeća da je „posljednjeg dana svog mandata, Schmidtov prethodnik poricanje genocida proglasio kažnjivim djelom. Iako Dodik i drugi odbijaju da masakr u Srebrenici nazovu genocidom, nijedan sudski slučaj još nije pokrenut. Postavlja se pitanje kako će se u Republici Srpskoj primijeniti najnoviji Schmidtov dekret protiv protivljenja lokalnih vlasti?"

„Ranije naglo smanjeno međunarodno vojno prisustvo, koje se u ovom  momentu svelo na hiljadu vojnika i tri helikoptera, više nije faktor moći. Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova bosanskog porijekla, pozvala je prošle sedmice svoju vladu da obezbijedi dodatne trupe. To bi bio jasan signal da postoji prostor za politički dijalog, ali ne i za vojni sukob", zaključuje Volker Pabst u listu „Neue Zürcher Zeitung".

Zakon protiv Zakona

Tobias Zick u listu „Südeutsche Zeitung" piše da lider bosanskih srba nastavlja sa opasnim provokacijama.

„Opet je to bila otvorena provokacija. Čovjek, koji se godinama igra vatrom i podjelom krhke državne strukture BiH, prošle sedmice je, nakon što je u Skupštini RS progurao dva zakona, snažno zaokrenuo spiralu eskalacije."

„Da je Dodikovo napredovanje precizno i ​​svjesno usmjereno na torpedovanje dejtonskog poretka je nešto što ni on sam ne bi mogao osporiti. Schmidt je, nakon toga, u subotu izdao dekret kojim je novi zakon o nepoštovanju Ustavnog suda proglasio ništavnim. On je također donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, prema kojima se djela, koja narušavaju ustavni poredak zemlje, mogu kažnjavati kao krivična djela."

„Izmjenema krivičnog zakona BiH ne samo da se vrši pritisak na zvaničnike u Republici Srpskoj, koji su novim entitetskim zakonodavstvom primorani da se suprotstave Ustavu države BiH , već cilja i na njegovog autora Milorada Dodika. Ukoliko bi potpisao zakone koje je usvojio Parlament, on bi bio podvrgnut krivičnom gonjenju prema dekretu visokog predstavnika. Tada bi, čim bi napustio teritoriju Republike Srpske i prešao granicu u drugi entitet Bosne i Hercegovine, Bošnjačko-hrvatsku Federaciju, i sam Dodik bio suočen sa hapšenjem."

„Süddeutsche Zeitung" također podsjeća da je američka vlada u januaru 2022. godine Dodiku već uvela sankcije pod obrazloženjem da podriva institucije države Bosne i Hercegovine izgradnjom paralelnih struktura u Republici Srpskoj. Takođe je iskoristio svoj položaj da "akumulira lično bogatstvo putem mita i drugih oblika korupcije". Dodik redovno negira optužbe za korupciju i uživa u svojoj blizini Kremlja."

U tekstu se podsjeća da bi se do kraja godine mogao održati referendum o statusu RS i da Dodik vjeruje u „jedinstvo" RS i susjedne Srbije.

„Međutim, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u početku bio relativno uzdržan. On je u prvoj reakciji rekao da je `veoma zabrinut` zbog dešavanja u Republici Srpskoj i da se tamo sprema `ogromna i ozbiljna kriza`. U međuvremenu, vodeći sarajevski političari pozdravili su Schmidtove uredbe. Nermin Niksić, premijer FBiH, opisao ih je kao `potpuno opravdane`", piše Tobias Zick u listu „Südeutsche Zeitung".

Priredio: Mehmed Smajić

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu