Borba za naslijeđe Olivera Ivanovića

Izbori početkom oktobra mogli bi da donesu tektonske promjene na kosovskoj političkoj sceni, nove većine i možda prvi odlazak Demokratske partije Kosova (PDK) Hašima Tačija u opoziciju. No za srpsku zajednicu neizvjesnost nije takve političke prirode.

Naime, tri partije i jedna koalicija su Centralnoj izbornoj komisiji predale liste štiklirajući da kandidati na njima predstavljaju srpsku zajednicu. No sudeći prema izjavama beogradskih Naprednjaka, samo su jedni „pravi", dok su drugi „albanski predstavnici Srba".

Taj jedan „jedinstven i monolitan" predstavnik Srba, kako je nazivan u kampanjama od 2013. naovamo, je po čitanju iz Beograda samo Srpska lista.

Svi ostali – Samostalna liberalna stranka, Partija kosovskih Srba i koalicija Progresivne demokratske stranke, Nove partije Kosova, dvije građanske inicijative i dva nezavisna kandidata pod nazivom „Sloboda" – „ne žele da budu dio jedinstvenog nacionalnog korpusa i ne žele da rade u koordinaciji sa zvaničnim Beogradom".

Hvalospjevi o jedinstvu koje održava Srpska lista pred svake izbore bivali su propraćeni i mračnim, kritičkim tonovima koji su ukazivali na prijetnje, zastrašivanja kandidata, psihološke pritiske na birače. Ta je stvar kulminirala ubistvima dvojice kandidata za gradonačelnika Sjeverne Mitrovice – kumova, Dimitrija Janićijevića i Olivera Ivanovića.

U „monolit" Srpske liste je, prema vijestima koje su potresle javnost, stupila i građanska inicijativa ubijenog Ivanovića „Sloboda demokratija pravda" (SDP). To je prvi put da se ta inicijativa učestvuje na kosovskim parlamentarnim izborima i to u redovima onih koji su Ivanovića targetirali kao „izdajnika" i „albanskog čovjeka". Za potpredsjednikom Srpske liste Milanom Radoičićem kosovske vlasti tragaju u vezi sa ubistvom Ivanovića.

„Veliki grijeh", „sramota" samo su neke od reakcija kosovskih Srba na vijest da će se potpredsjednica SDP-a Ksenija Božović naći na Srpskoj list. Uzvratili su predsjednik Aleksandar Vučić i Marko Đurić opisujući Kseniju Božović kao „ozbiljnu, inteligentnu ženu" koja se „opredijelila da bude u okviru jedinstvene državne politike Srbije" i kojoj zbog toga „tajkunski mediji i predstavnici opozicije" žele da „uzmu politički skalp".

„Zbijamo redove"

Ubrzo nakon što je sa zvanične adrese SDP-a stiglo saopštenje o priključenju Srpskoj listi, reagovao je Dušan Milunović, jedan od odbornika SDP-a u Sjevernoj Mitrovici. Milunović i Igor Rajčić, koji su uz Božović lokalni odbornici SDP-a, optužili su Božović da se oglušila o volju većine članova stranke, ali i volje njihovih glasača.

„Svi smo potreseni odlukom koju je donijela lično Ksenija Božović", kaže Milunović za DW. „Što se tiče ostalih članova SDP-a, pokušavamo da ih ne provlačimo kroz blato i da ne koristimo ovaj momenat da radimo na bilo kakvoj prevlasti ili bilo čemu. Želimo da svako ima svoj stav, ali moje mišljenje je da je apsolutna većina smatra da nema prostora za ovu vrstu saradnje."

Hijerarhija u SDP-u je konfuzna jer ta inicijativa ni dvije godine od ubistva lidera nije odabrala novo rukovodstvo. Tako političko naslijeđe Ivanovića sada može postati predmet borbe dvije struje – one koja podržava saradnju sa Srpskom listom i one koja se tome oštro protivi.

Da stvari budu još komplikovanije, trenutno nije jasno koja od te dvije struje ima nadmoć. S jedne strane, Božović, ali i predsjednik Vučić govore o većem broju članova SDP-a koji su se odlučili za saradnju sa Srpskom listom, ali je Božović jedina koja je iza svoje odluke stala javno. Njoj se na listi Srpske liste pridružio i stranački kolega Svetislav Jokić što je javnost saznala tek nakon što je Srpska lista objavila imena kandidata. Međutim ni Jokić, ni ostali članovi SDP-a nisu se javno oglašavali o ovom pitanju.

Ni sam Milunović ne može da potvrdi koliko članova SDP-a prećutno podržava odluku Božović, a ne negira da je diskusija na tu temu bilo i da Božović nije imala potrebnu većinu za zajedničku odluku.

„Nezvanično postoji informacija da su još jedan ili dva člana prećutno saglasni sa ovim. Ali, ukoliko to sami žele, mogu javno da izraze svoj stav, bez obzira na to što nisu odbornici. Ne želim da govorim u tuđe ime. Igor (Rajčić) i ja smo se putem saopštenja javno oglasili," podsjeća za DW.

U pomenutom saopštenju stoji da se Srpskoj listi neće pridružiti zbog ličnog dostojanstva. „Ova naša odluka ni na koji način nije usmjerena na razdor jedinstva srpskog naroda, već je donesena radi očuvanja ličnog dostojanstva i dostojanstva ljudi koji su za nas glasali i podržavali nas."

Ipak Milunović ne namjerava da odustane od SDP-a, tvrdi da ova inicijativa postoji dok traju njihovi mandati u skupštini. „Mi smo građanska inicijativa i bavimo se lokalnim temama, imamo namjeru da zbijamo redove i zadržimo članstvo koje prati politiku koju nam je Oliver sam ponudio i iza koje smo stali kada smo se kandidovali na lokalnim izborima," navodi za DW.

Ksenija Božović tokom jučerašnjeg dana nije bila dostupna za komentar.

Demokratska liga favorit

Izbori 6. oktobra dolaze nakon nešto više od mjesec dana političke neizvjesnosti koju je u Prištini izazvala ostavka premijera Ramuša Haradinaja zbog poziva da u svojstvu osumnjičenog da iskaz Specijalnom sudu za zločine UČK.

Vijest je mnoge stranke na Kosovu dočekala nespremne, a u prvom redu trenutno najveću parlamentarnu i opozicionu stranku na Kosovu – Demokratsku ligu Kosova (LDK), koja se našla usred procesa unutrašnjih izbora.

Upravo ova partija je viđena kao najpoželjniji partner koji bi gotovo svakoj predizbornoj koaliciji donio velike šanse za pobjedu. Umjerena, sa iskustvom u upravljanju institucijama, poštovana u međunarodnoj zajednici i bez istaknutih ratnih komandanata, LDK najbliže odražava i želje međunarodne zajednice.

Najozbiljnije pregovore o predizbornoj koaliciji LDK je imala sa pokretom Samoopredjeljenje, ali su razgovori propali na pitanju ko će biti kandidat za premijera. Da je do dogovora došlo, ta koalicija bi bez sumnje osigurala komotnu većinu i, što je za mnoge aktere u Prištini najbitnije, oformila vladu bez glasova Srba.

Srpska lista je inače do samog kraja podržavala prošlu Vladu Ramuša Haradinaja.

Iako do koalicije nije došlo, LDK ostaje favorit i teško je zamisliti buduću vladu bez ove partije. Neizvjesnost je ogromna za sve ostale, a ponajviše Demokratsku partiju Kosova (PDK) koja bi po prvi put u dvije decenije mogla da ode u opoziciju.

Ovaj izborni proces mogao bi biti istorijski i za Samoopredjeljenje koje je bliže nego ikada da po prvi put postane dio izvršne vlasti. Tada će se vidjeti koliko su Aljbin Kurti i ostali iz ovog pokreta ozbiljno mislili kada su najavljivali borbu protiv korupcije, nepotizma, uzurpiranog sudstva i organizovanog kriminala, što bi do srži moglo da uzburka kosovsku političku scenu.

Za učešće na izborima prijavilo se ukupno dvadeset partija, četiri koalicije i jedan nezavisan kandidat.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android