Bitka za Sutjesku, završni čin

Nakon što je u februaru Okružni sud u Banjaluci presudio u korist Centra za životnu sredinu kada je riječ o studiji o izgradnji malih hidroelektrana (HE) u kanjonu Hrčavke, isto se desilo prije par dana u slučaju Sutjeske. Poništeno je rješenje o odobravanju Studije uticaja na životnu sredinu malih HE planiranih u kanjonu Sutjeske u Nacionalnom parku “Sutjeska”. Centar za životnu sredinu pokrenuo je cijelu priču zaštite Nacionalnog parka “Sutjeska” nakon što je Vlada RS počela sa izdavanjem koncesija za izgradnju malih HE prije nekoliko godina.

Obustavljene sve aktivnosti

“Posljednja presuda u vezi sa Sutjeskom nije kraj, ali je bitan korak u zaštiti prirode, kao i u slučaju Hrčavke jer su poništene obje Studije o uticaju na životnu sredinu. Nadležno ministarstvo u oba slučaja najavilo je zahtjev za preispitivanje ove odluke pri Vrhovnom sudu ali su donijeli i zaključak da se obustavljaju sve aktivnosti na ovom prodručju dok se ne usvoji prostorni plan RS-a”, kaže Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine Svjetlana Radusin kaže da će Ministarstvo obustaviti dalji postupak do usvajanja Prostornog plana područja posebne namjene za Nacionalni park „Sutjeska“ i zatražiti vanredno preispitivanje odluke Okružnog suda: “I ovom slučaju postupićemo isto kao što smo postupili kada je riječ o presudi u vezi sa igradnjom hidroelektrane na Hrčavki. Ministarstvo obustavlja postupak do usvajanja prostornog plana i zatražiće vanredno preispitivanje odluke suda, jer na to imamo pravo”.

Koncesionar "Drina Hydro Energy" iz Ugljevika planira da izgradi pet malih hidroelektrana, na Sutjesci i Hrčavki. Tim planovima od početka su se oštro protivile nevladine organizacije za zaštitu ekologije ali i lokalno stanovništvo koje smatra da će time biti narušen biodiverzitet cijelog prostora. Direktor “Drina Hydro Energy” Boro Katanić takođe najavljuje žalbu Vrhovnom sudu uz obrazloženje da je sve urađeno u skladu sa zakonskim procedurama. Ukoliko cijeli projekat “padne” Katanić ne isključuje mogućnost potraživanja do sada uloženih oko četiri miliona maraka:

Koncesionar će tražiti naknadu?

“Sve su uradile licencirane kuće tako da tu nema problema. Tražićemo zaštitu kod Vrhovnog suda. Gubici su nam veliki, do sada je potrošeno četiri miliona maraka na dokumentaciju a još nismo sigurni kako će se dalje sve odvijati. Nema pravog argumenta zbog čega bi se obustavila gradnja. Ako se utvrdi nečija krivica tražiću obeštećenje, ali neka pravosudne institucije rade svoje posao”.

Tri hidroelektrane planirane su na rijeci Hrčavki a dvije na Sutjesci. Borba za Nacionalni park Sutjeska počela je 2013. godine, a Centar za životnu sredinu uspio je da peticijom građana obustavi cijeli projekat. Peticiju je u februaru potpisalo preko šest hiljada građana sa ciljem da se malim HE koje su planirane u NP “Sutjeska” ukine status od javnog interesa. Tada je i prostorni plan povučen iz Narodne skupštine Republike Srpske s obzirom na to da se njime definisala tzv. zonacija Nacionalnog parka “Sutjeska”.

Dajemo bogatstvo

Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u BiH. Obuhvata područje Sutjeske sa strogim prirodnim rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić, Volujaka, Vučeva i Zelengore. “Javni interes ne može biti kada imate privatnika u NP Sutjeska, kada imate Elektroprivredu koja gradi HE na rijekama koje su simbol BiH. Ako nekom u Evropi kažete BiH, to ga odmah asocira na rijeke i šume. I vi sada dajete koncesije na male HE u NP Sutjeska, koji jedino uz NP Kozara i NP Una postoji”, kategoričan je bio Zdravko Krsmanović, poslanik NDP-a u Narodnoj supštini RS, nakon što je povučen prostorni plan iz skupštinske procedure.

Borba i za izvore Sane

Međutim pored Sutjeske Centar za životnu sredinu borbu vodi i sa izgradnjom hidroelektrana na gornjem toku rijeke Sane, u opštini Ribnik. Centar traži hitno zaustavljanje izgradnje male HE “Medna” a protiv su posebno mještani koji tvrde da od početka izgradnje nemaju više pitku vodu a i putevi su im uništeni.

„Nemamo vode da pijemo. Oni imaju crijevo, vodu su uveli, peru mašine a mi nemamo pitke vode. Detonacije su jake, kuće se tresu a kuće su zidane od kamena“, rekao je jedan od lokalnih mještana tokom nedavnih protesta protiv nastavka gradnje HE “Medna”.

Investitor je “LSB Elektrane” iz Banjaluke pod okriljem kompanije “Interenergo” Ljubljana. Povodom cijelog slučaja i pritisaka javnosti oglasili su se saopštenjem u kojem navode da ovo preduzeće posjeduje svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju male hidroelektrane "Medna" i da su netačne tvrdnje grupe građana da je područje izgradnje male hidroelektrane na bilo koji način ugroženo, jer je ovo preduzeće uradilo Studiju uticaja na životnu sredinu, te prošlo zakonsku proceduru za dobijanje potrebnih dozvola.

Koncesionar tvrdi da ima podršku mještana

"LSB elektrane" navodi i da "ima podršku mještana koji žive u okolini lokaliteta izgradnje male hidroelektrane “Medna” koji su uvidjeli sve prednosti ove investicije".

Predstavnici Centra za životnu sredinu ne misle tako. Iako ovo područje nije zaštićeno, planirano je, kažu, da bude park prirode. Prva koncesija za izgradnju ovih hidrolektrana dodijeljena je još 2006. godine a od tada je promijenila četiri nosioca.

“Imamo pet sudskih postupaka koji su u vezi sa izgradnjom ove HE. Mislimo i dalje da glas razuma može da sačuva rijeku Sanu s obzirom na značaj jer je to rijeka prvog reda po klasifikaciji voda i vodotoka. U nedjelju 26.4. ponovo organizujemo proteste na izvorima rijeke Sane i pokazaćemo zajedno koliko poštujemo prirodu i Sanu. Ne može baš svaki dio zemlje da se proda”.

Iako vlast tvrdi da im je stalo do zaštite prirode, postupci govore drugačije a u Centru za zaštitu životne sredine tvrde da je nažalost došlo do prave “ekspolozije” izgradnje malih hidroelektrana u RS, s obzirom na to da se tu obrće najviše novca. Jedini način je, poručuju, da sektor energetike doživi pravu reviziju u pravcu sve većeg korištenja obnovljivih izvora energije.