Bilans pakta o povratku izbjeglica

Mjesec dana nakon postizanja dogovora EU-Turska o izbjeglicama evropski komesar Dimitris Avramopoulos pokušava da izvuče pozitivan bilans. Broj migranata koji preko mora pokušavaju da se domognu grčkih ostrva je "bitno" opao. "Na putu smo da spriječimo model po kojem posluju krijumčari ljudi", tvrdi Evropski komesar za pitanja migracije. Od stupanja na snagu spomenutog sporazuma 20. marta, broj izbjeglica je odista drastično opao. Evropska agencija za zaštitu granica Frontex navodi da je u februaru u Grčku ušlo 56.000 izbjeglica, a da ih je mjesec dana kasnije došlo samo 7800.

Tih 7800 ljudi očito nije zaustavio dogovor da, nakon što se provjere njihovi zahtjevi za dobijanje azila, mogu da budu vraćeni nazad iz Grčke u Tursku. Ipak, do sada je u Tursku vraćeno samo 325 osoba. Primjedbu da će, ako se stvari budu tako sporo odvijale, prihvatni centri u Grčkoj ponovo vrlo brzo biti puni, evropski komesar odbacuje. "Nalazimo se tek na početku ovog posla", kaže on.

Uskoro prve odluke o zahtjevima za azil

Prema riječima glasnogovornika Evropske agencije za azil (EASO) procesi u kojima se odlučuje o zahtjevima za azil su pred otvaranjem i trebalo bi da, zaključno sa mogućim sudskim procesom, traju najviše 14 dana. Tako barem predviđaju zakoni Grčke. Međutim, zemlje EU još nisu poslale dovoljan broj službenika koji bi trebalo da obrade zahtjeve i donesu prvu odluku o njima. Od planiranih 470 službenika, koliko je zatražila agencija EASO, stiglo ih je samo 63. Od dodatnih 1500 policajaca potrebnih za rad Frontexa, tu ih je samo 318. Agencija EASO upozorava na još jedno "usko grlo". Pravosnažne odluke moraju da donesu grčki činovnici. Njihove kolege iz Njemačke, Finske ili iz drugih država EU mogu da imaju samo savjetodavnu ulogu.

"Uslovi se moraju poboljšati"

Brojne organizacije, poput UN-a ili Vijeća Evrope, sporazum EU-Turska posmatraju kritično. "Turska garantuje da će voditi računa o ljudskim pravima i pravu tih ljudi na zaštitu. Temeljni princip je da neće biti masovnog protjerivanja", kaže komesar Avramopoulos. I on priznaje da "uslovi na grčkim ostrvima moraju da se poboljšaju". Izbjeglice u pretrpanim kampovima na Lezbosu su novinarima DW-a opisale da žive u uslovima koji nisu dostojni čovjeka. Organizacija "Amnesty international" je protekle sedmice oštro kritikovala način na koji se izbjeglice zbrinjavaju, ali i to što im se ne pruža dovoljno mogućnostI da dobiju savjete pravne prirode.

Još nema rješenja za oko 70.000 izbjeglica koji su u Grčku prispjeli nakon zatvaranja Balkanske rute, a prije stupanja na snagu sporazuma sa Turskom. EU komisija smatra da bi u 70 odsto takvih "starih" slučajeva trebala da se izvrši raspodjela tih ljudi po državama EU. Ipak, države članice ne pokazuju namjeru da to učine, žali se Avramopoulos. "Trebalo bi da se svaki mjesec premjesti oko 6000 tih ljudi. Daleko smo od te cifre." Izbjeglice koje se nalaze u šatorima u grčkom mjestu Idomeni, u blizini granice s Makedonijom, Avramopoulos poziva da se presele u kampove gdje imaju bolje uslove za život. Ne treba da vjeruju krijumčarima koji tvrde da će granica ipak biti otvorena.

Još nema bezviznog režima za Tursku

4. maja će Evropska komisija saopštiti da li Turska ispunjava sve uslove za uvođenje bezviznog režima. Turski premijer Ahmed Davutolu navodi da će Turska otkazati sporazum sa EU ukoliko ne bude odobren bezvizni režim. Komesar Avramopoulos to ne doživljava kao prijetnje: "Stvari ne stoje tako da je Turska nama više potrebna nego mi njoj. Jedni zavise od drugih u istoj mjeri."

Još uvijek ima onih kojima je sporno odobravanje bezviznog režima za Tursku. Riječ je o nekim državama članicama EU, te o nekim poslanicima Evropskog parlamenta. Turska mora ispuniti ukupno 72 preduslova. Evropska komisija nije htjela da objavi podake o tome koliko ih je do sada ispunila.

Avramopolous je ipak imao dobre vijesti za građane Ukrajine. On je u Briselu saopštio da je ova zemlja ispunila sve preduslove za dobijanje bezviznog režima. Da bi se on odobrio, zeleno svjetlo moraju još da daju ministri unutrašnjih poslova zemalja članica i Evropski parlament. U tom slučaju bi bezvizni režim mogao da stupi na snagu u roku od nekoliko sedmica.