Radnička prava se neće poboljšati

Republika Srpska je po svemu sudeći odustala od ruskog kredita, pompezno najavljivanog pred prošle izbore. Navodno je prvo trebao stići jedan “mali” od 70 miliona eura a nakon toga deset puta veći. Pošto od toga nema ništa vlasti u RS-u ali i Federaciji BiH okrenule su se ponovo Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci ne bi li obnovili aranžman. Podsjetimo MMF je krajem prošle godine obustavio aranžman sa BiH zbog neispunjavanja nekih od ključnih uslova iz pisma namjere, među kojima je i zakon o radu odnosno njegove izmjene. Krajem mjeseca će predstavnici MMF-a ponovo biti u BiH na pregovorima, prvo u Banjaluci a potom u Sarajevu.

“Ono što se od nas očekuje, da bismo dobili podršku i od MMF-a i Svjetske banke su veoma jasne i precizne refome koje treba da budu prije svega usmjerene na popravljanje života u BiH. Popravljanje poslovnog ambijenta, promjene u javnoj upravi, stvaranje boljih uslova za investiranje, vladavina prava i borba protiv korupcije su po mom sudu najbitniji uslovi”, rekao je ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak, nakon sastaka sa predstavnicima MMF-a i Svjetske banke u Vašingtonu.

Krajem mjeseca počinju pregovori

Međutim ono što je najbitnije i oko čega će se lomiti koplja između socijalnih partnera je novi zakon o radu, čije je izmjene kao uslov još prošle godine postavio MMF. Najavljeno je da će krajem mjeseca delegacija MMF-a doći u BiH kako bi počeli pregovore. “Oni će doći u misiju krajem ovog mjeseca i tada će se razgovarati o detaljima eventualnog budućeg aranžmana. Svima smo naglasili da je RS spremna da sprovodi reforme koje su u skladu sa ekonomskom politikom i svim onim što smo tamo planirali da uradimo i uputili u parlament”, rekla je premijerka Željka Cvijanović nakon sastanaka u Vašingtonu.

Aranžman sa MMF prošle godine je otkazan jer nisu ispoštovani uslovi iz pisma namjere, prvenstveno jer nije usvojen novi zakon o radu u oba entiteta. Njime se drastično smanjuju prava radnika, od redukcije sindikalnog organizovanja, prava na plaćeno odsustvo pa do mogućnosti lakšeg otpuštanja. Međutim ključni momenat koji sindikati ne žele da prihvate je ukidanje rada na neodređeno vrijeme i ukidanje kolektivnih ugovora.

“Od novca međunarodnih finansijskih institucija zavisi dalje funkcionisanje cijelog sistema s obzirom da je u budžetima već ukalkulisan novac od kredita. Očigledno je da su MMF i Svjetska banka jedini spremni da finansiraju budžete tako da će vlast prihvatiti sve uslove. Da li će neke od njih uspjeti da omekša, vidjeće se. Činjenica da za zaposlene u javnom sektoru neće biti sredstava ukoliko ne dođe do zaduženja, a koja su uslovljena novim zakonom o radu, mislim da će se sa sindikatom pronaći neki kompromis”.

Bez kompromisa sa sindikatom

Kompromisa nema, kategorični su u sindikatu RS-a koji tvrde da snagom argumenata brane stečena prava radnika postojećim zakonom o radu. Misiji MMF-a će tokom najavljenog dolaska u Banjaluku 29. aprila ponoviti da je postojeći Zakon o radu moderan zakon koji se neće mijenjati.

“Taj zakon štiti elementarna radnička prava, tako da Savez sindikata nikada neće dati saglasnost za donošenje novog zakona o radu koji umanjuje stečena radnička prava. Imamo primjer zemalja u okruženju i sasvim je jasno da taj zakon neće biti u korist radnika i zbog toga smo protiv”.

U sindikatu su kategorični da reforma radnog zakonodavstva ne može i ne smije biti bilo kakav pritisak za kredite ili slično. U Savezu samostalnih sindikata BiH, sindikata koji zastupa radnike u Federaciji BiH nisu isključivi kada je u pitanju novi zakon o radu. Najavili su da se neće protiviti novom zakonu ali da neće dopustiti da se njime ugroze stečena prava radnika. Pregovori socijalnih partnera u Federaciji tek teba da počnu ali prema informacija koje za sada ima predsjednik sindikata Ismmet Bajramović, uslovi koji se postavljaju nisu dobri po radnike: “Mi imamo verziju novog zakona o radu koja je iz 2013. godine i ona u sebi nosi te odredbe ugovora o radu na određeno i neodređeno vrijeme. Jer se u to vrijeme pregovaranja nije postavljalo to pitanje. Nažalost to je sada postalo aktuelno i mislim da će se u skladu sa ovim što se najavljuje to postaviti u vrh, kako bi se napravila liberlaizacija radnih mjesta u vezi sa ugovorima o radu na određeno vrijeme”.

Nedavno su i predstavnici sindikata HT-a Mostar izrazili javno protivljenje novom zakonu o radu. Predsjednik sindikata ove kompanije Pero Obad kaže da se postavlja pitanje kakva će biti bezbjednost radnika ukoliko se pristane na ove uslove: “Istisnuti iz zakona jedan institut koji je u pravu opštepoznat…zapošljavanje na neodređeno vrijeme… Kakva je sigurnost toga radnika danas na poslu, kakva će biti sutra ako se sprečava da se u normalnom procesu pregovaranja dođe do dogovora da ugradimo taj institut u zakon. Druga je stvar naših daljih pregovora da li ćemo se mi dogovoriti da kolektivni ugovor zaključimo na određeno ili neodređeno vrijeme. Ali isključiti upotpunosti taj institut je besmislica”.

Poslodavci: “Nije svaki radnik dobar radnik”

Sa ovim se ne slažu poslodavci koji tvrde da postojeći zakon ima dosta nedostataka i da je zastario te kako bi novim zakonom bilo omogućenno privlačenje novih investitora. Privrednik iz Banjaluke i donedavni predsjednik Unije poslodavaca RS Predrag Zgonjanin smatra da je novi zakon neophodan i da se njime ne ugrožavaju prava radnika. Naprotiv, novim zakonom se kaže kažnjavaju samo neradnici: “Od novog zakona očekujem promjene, očekujem zakon koji će omogućiti fluktuaciju radne snage, očekujem pritisak iz EU da se to završi. Očekujem od Vlade da shvati da se ovako više ne može, da ne možemo plaćati hiljadu ljudi tamo gdje ih je potrebno stotinu. Nije svaki radnik dobar radnik”.

Zgonjanin takođe optužuje Savez sindikata RS na čelu sa Rankom Mišić da godinama sprovode istu politiku i da rade samo u interesu čuvanja svojih pozicija. Mišić ne želi da odgovara na optužbe, kako je rekla, bivšeg predstavnika Unije poslodavaca i ponavlja da sindikat ima argumentovane stavove u borbi za prava radnika: “Svako raspakivanje Zakona o radu znači smanjivanje radničkih prava. Samo budala, izvinjavam se na izrazu, može povjerovati da će se novima zakonom o radu poboljšati prava radnika. Želje poslodavaca svode se na uništavanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme i ukidanje stabilnog radnog mjesta”.

Dogovor će biti neminovan

Svaka tvrdnja da MMF ne traži izmjene zakona iz oblasti radnog zakonodavstva nisu tačne s obzirom da su i prošle godine predstavnici ove međunarodne finansijske institucije bili jasni kada su u pitanju reforme te vrste. Predstavnik MMF-a za BiH Ron van Roden je još prošle godine tokom sastanka sa socijalnim partnerima u BiH bio jasan kada je riječ o ispunjavaju uslova za nastavak aranžmana sa MMF-om. “Stopa nezaposlenih u BiH izuzetno je visoka, posebno među mladima... Jasno je da postoji potreba za reformama posebno u okviru zakona o radu. Pozivamo socijalne partnere da ovo pitanje riješe. Prema našem mišljenju postoji hitna potreba da se krene sa ovom reformom”.

Sa tim stavom delegacija MMF-a, smatraju stručnjaci dolazi ponovo u BiH a da li će dogovor biti postignut zavisi od toga koliko će jedna ili druga strana u pregovorima biti spremna na ustupke. “Stavovi sindikata su previše rigidni. Ukoliko dogovora ne bude nakon što razgovori socijalnih partnera počnu, sigurno će pritisnuti kašnjenjem plata biti primorani da svoje stavove omekšaju. Jer, situacija je takva da vlast bez novih zaduženja neće moći funkcionisati kada je u pitanju tekuća budžetska potrošnja”, zaključuje Siniša Pepić.