Sve više vremenskih ekstrema u BiH

Prvi put od početka hidrometeoroloških mjerenja u Banjoj Luci je u septembru ove godine izmjereno više od 40 stepeni Celzija. Na svim mjernim stanicama u Federaciji BiH mjesec juni bio je ekstremno topao. Istovremeno je u ovom mjesecu zabilježena izrazito mala količina padavina, što je dovelo do suša. Najveća količina oborina ikada zabilježena je 2010, a najmanja već 2011. godine. Zabilježene su i prve pijavice, kojih bi moglo biti sve više.

Vremenske ekstreme građani već odavno osjete u svakodnevnom životu. Osjeti ih i poljoprivreda. Predviđanja kako će se oni nastaviti odražavati na Bosnu i Hercegovinu sve su pesimističnija. Smjene poplava i suša - to je ono što nas u narednim godinama očekuje u Bosni i Hercegovini smatraju klimatolozi.

"Od 2000. do 2014. svaka godina je bila ekstremna prema nekom klimatskom parametru. Prema modelima koji govore o budućim scenarijima klimatskih promjena oni su sve pesimističniji. Poplave koje su bile čak i petstogodišnji rekord bit će sve češće, kao i broj probijenih rekorda koje možemo očekivati upravo zbog klimatskih promjena", kaže za DW stručni saradnik u Sektoru primijenjene meteorologije Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović dodajući kako ćemo, ipak, i dalje imati izražena sva četiri godišnja doba.

Prema GAIN indeksu (indeks globalne adaptacije) Bosna i Hercegovina je na 77 mjestu. GAIN indeks kombinacija je procjena o tome koliko je država ranjiva na klimatske promjene i koliko je spremna nositi se sa rizicima. BiH zauzima 47. mjesto prema pošteđenosti od klimatskih promjena, međutim prema spremnosti na adaptaciju je tek na 107. mjestu.

Ono što posebno zabrinjava jeste porast prosječne temperature u BiH na nivou godine. On je u posljednjih petnaest godina izuzetno izražen i iznosi do dva stepena Celzija, što je premašilo i globalna očekivanja. Blizina Sredozemnog mora koje je sve toplije donosi sve više burnih procesa, raspoložive energije i povećanje temperatura.

"S jedne strane sve je toplije, a s druge strane stalno se povećavaju ekstremi koje ranije nismo ni imali, a sada ih imamo sve češće i njihov intenzitet se povećava. Tako da mi stalno imamo situacije koje se opisuju kao pojava koja se dešava svakih 50 ili sto godina, a mi imamo svake ili svake druge godine neki novi rekord", kaže klimatolog u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske, Milica Đorđević.

I dva nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini su potvrdila da je utjecaj klimatskih promjena evidentan kako na poljoprivredu tako i na upravljanje odbranom od poplava. Država ni na jedan od ova dva ispita nije uspjela odgovoriti. Iz UNDP-a Bosne i Hercegovine, ipak, kažu da su predviđanja o odgovoru vlasti na promjene "umjereno pozitivna".

"U Bosni i Hercegovini se radi na prilagođavanju života na klimatske promjene i na smanjenju emisije CO2. Samim ulaskom BiH u Evropsku uniju i prenosom legislative EU u domaće zakonodavstvo to će se desiti. To je proces, ali BiH je dio tog procesa i uz sve političke prepreke koje postoje radi se na tome. To se ne može preko noći riješiti, ali BiH je na dobrom putu. Nažalost, trebale su nam poplave da nam otvore oči", kaže za DW Sanjin Avdić voditelj Sektora za energiju i okoliš u BiH pri UNDP-u.

Avdić ističe i kako male i srednje kompanije, zarad profita, sve više novca ulažu u smanjenje emisije štetnih gasova i u povećanje energetske efikasnosti, ali kako to nije slučaj i sa velikim zagađivačima.

Građani su u pat-poziciji. Sačuvati radna mjesta, koja su prijeko potrebna, ili se boriti za zdravlje i očuvanje okoliša. Vlast ne pronalazi sistem da životnu sredinu i zaštitu društva stavi na prvo mjesto, na kojem je sada profit velikog broja kompanija, bez obzira na posljedice. Pri tome, BiH je potpisnica skoro svih međunarodnih sporazuma koji se odnose na klimu i klimatske promjene i mora reducirati štetni utjecaj na njih.

Bosna i Hercegovina na globalnom nivou nije veliki zagađivač, tako da su klimatolozi mišljenja da je primarni zadatak adaptacija na nastale promjene. Pri tome, izazov je što prognoze dugoročno ne mogu predvidjeti koji od ekstrema - suša i poplava - će nam donijeti koja godina.

"Mi klimatske promjene ne možemo zaustaviti, ali se možemo pravoremeno prilagoditi i na tom polju se mora raditi puno više. U svakom sistemu postoje propusti kada su u pitanju ekstremni slučajevi kao što su bile poplave pa i suše. U BiH se može mnogo više uraditi na tom polju. Mi nismo toliko pogođeni klimatskim promjenama kao neki drugi regioni svijeta, ali ta spremnost na ekstremne slučajeve nije na zadovoljavajućem nivou i budućnost je u prilagođavanju klimatskim promjenama", zaključuje klimatolog Krajinović.

Klimatskih ekstrema bit će sve više i oni dolaze kao posljedica globalnog djelovanja zagađivača. Ispita za vlasti kako će ublažiti posljedice po stanovnike i privredu, prema prognozama, bit će još. Ovaj put svi se nadaju boljem scenariju.