Trnovit put Zapadnog Balkana ka EU
20. novembar 2018
Jedva da je postojala druga tema kojom se austrijski kancelar Sebastian Kurz tokom austrijskog predsjedavanja Evropskom unijom toliko bavio kao pristupom zemalja Zapadnog Balkana u EU. „EU će biti kompletna samo sa zemljama Zapadnog Balkana", naglasio je Kurz na konferenciji o Zapadnom Balkanu u ponedjeljak u Beču. „Austrija je važan partner ovih zemalja. Konačno stabilnost Evrope povezana je sa stabilnošću ovog regiona", rekao je Kurz.
Skupu su između ostalih prisustvovali premijeri BiH, Srbije, Albanije, Kosova, Crne Gore i evropskim komesari Johannes Hahn i Mariya Gabriel. Tema susreta bili su regionalna saradnja i bilateralni konflikti, koji još uvijek dominiraju ovim regionom.
Neriješena granična pitanja
Prije svega, konflikt između Srbije i Kosova bi morao biti što prije riješen. EU je Srbiji dala perspektivu za učlanjenje u EU koje bi uslijedilo 2025. godine. Preduslov za to je normalizacija odnosa sa Kosovom. Srbija i dalje odbija da prizna nezavisnost Kosova. Uprkos mnogih pokušaja od strane EU da poveže predsjednike Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Hašima Tačija i ostvari normalizaciju putem dijaloga, još uvijek nije sklopljen pravno obavezujući sporazum kojim bi se riješio granični spor.
Naprotiv: situacija se i dalje zaoštrava. Nedavno je Kosovo povećalo carine na robu iz Srbije i BiH za 10 posto. Vučić je na to reagovao najavom da će prekinuti „dijalog o normalizaciji odnosa" sa Kosovom, sve dok Priština ne povuče ovu carinsku odredbu.
Na samitu o Zapadnom Balkanu u Beču nisu se mogli prečuti napetosti između Srbije i Kosova. „Povećanje carina je diskriminacija prema Srbima i srpskim proizvodima", rekla je premijerka Srbije Ana Brnabić. Pored toga, time se krše odredbe carinskog sporazuma CEFTA.
„Ni prema nama se Srbija nije uvijek ponašala adekvatno", kontrirao je premijer Kosova Ramuš Haradinaj u Beču. On je istovremeno istakao dobre odnose sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, istakavši posebno Makedoniju.
Carine kao sredstvo političkog pritiska
„Srbija izvozi puno više robe na Kosovo nego što Kosovo izvozi u Srbiju", kaže Vedran Džihič, ekspert za Balkan na austrijskom Institutu za međunarodnu politiku (OIIP). „Na Kosovu je rasprostranjeno mišljenje da Srbija više profitira od trgovine". Najnovija odluka o povećanju carina je sredstvo političkog pritiska i izraz dubokog poremećaja u odnosima između dvije zemlje", pojašnjava Đihić. Uprkos političkih napetosti, zemlje su istog mišljenja u jednom: Razgovori o pristupu u EU i pregovori sa EU mogu biti uspješni tek kada se zemlje bolje umreže.
Predsjedavajući Ministarskog vijeća BiH Denis Zvizdić nada se da će BiH dobiti status kandidata za učlanjenje u EU. „Mi ćemo i dalje nastaviti da radimo na našim prioritetima a to su pravna država i ekonomski razvoj", rekao je Zvizdić u Beču. „BiH je, nakon puno zalaganja proteklih godina, zaslužila da dobije kandidatski status", kaže bh. premijer i dodaje: „ To bi bila važna poruka građanima BiH". Crnogorski premijer Duško Marković naglasio je „pozitivan razvoj" u njegovoj zemlji.
„U EU se uvijek postavlja pitanje sistema nagrađivanja", kaže Džihić i dodaje: „Ako primjenjujete apsolutna mjerila, BiH je daleko od kandidatskog statusa. Prije svega je pravna država jedan od brojnih problema, na kojima se još mora raditi", kaže ovaj ekspert za Balkan.
Nova digitalna strategija
Na programu konferencije o Zapadnom Balkanu stajala je i privreda. Na proteklom samitu u Trstu, države Zapadnog Balkana složile su se da formiraju zajedničku saobraćajnu mrežu što znači i izgradnju nove i bolje infrastrukture. Dogovoreno je i stvaranje regionalnog ekonomskog prostora „REA", koji bi trebao olakšati protok robe, kapitala i visoko kvalifikovane radne snage.
Komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo Mariya Gabriel predstavila je na samitu u Beču digitalnu strategiju za države Zapadnog Balkana. U prvom koraku bi bile smanjenje cijene „rominga" za mobilnu telefoniju između članica EU i zemalja Zapadnog Balkana. Istovremeno, svih šest zemalja radi na zajedničkom sporazumu o romingu. Pored toga, treba unaprijediti mogućnosti zapošljavanja visoko kvalifikovane radne snage, posebno u digitalnom sektoru, izjavila je komesarka Mariya Gabriel.
Komesar za proširenje Johannes Hahn je naglasio da EU želi dalje da razvija saradnju sa Zapadnim Balkanom u energetskom sektoru. Austrijski interes za razvoj zemalja zapadnog Balkana je očigledan, kaže Đihić. Austrija teže ulaže u ove države. Ali i mimo ekonomskih prednosti, za Austriju je važno da ima pouzdane partnere u zaštiti granica EU. Austrija se smatra jednim od glavnih zagovornika pristupanja šest država Zapadnog Balkana u EU. "Ali Njemačka, Italija i susjedne zemlje poput Bugarske i Rumunije takođe su zainteresovane za napredak u razgovorima", kaže Džihić. Francuski predsjednik Macron, s druge strane, predlaže produbljivanje postojeće EU prije nego što se preduzmu dalje koraci u pogledu proširenja. Sada sudbina zemalja Zapadnog Balkana zavisi od evropskih izbora 2019. godine. „Sve zavisi od sastava buduće Evropske komisije. Proširenje EU, u slučaju pozitivnog scenarija, moglo bi brzo napredovati", kaže Džihić i zaključuje: „Ali ako se Komisija odluči protiv brzog proširenja, postojeća obećanja zemljama zapadnog Balkana mogla bi biti suspendirana na duži vremenski period."