Bez dogovora o provođenju odluke „Sejdić i Finci“

Predsjednici najuticajnijih političkih partija u BiH više puta tokom noći između petka (17.1.) i subote (18.1.) bili su veoma blizu konačnog dogovora o provođenju sudske odluke „Sejdić i Finci protiv BiH“, no predstavnici stranaka iz Federacije BiH ipak nisu prevazišli razlike oko izbora članova Predsjedništva BiH. Sporno je bilo određivanje izbornih područja u Federaciji BiH. Pregovori u sjedištu Delegacije Evropske unije u BiH trajali su više od 13 sati u prisustvu evropskog izaslanika za proširenje Štefana Fülea.

„Bilo je puno pokušaja da nađemo kompromise oko svih tema, primarno oko izbora članova Predsjedništva BiH. Bojim se kako neko još uvijek vjeruje da može drugome birati članove Predsjedništva. Davno smo kazali da to više neće moći i pokušaj da nađemo kompromis ni ovoga puta nije uspio. Bilo je različitih varijacija tokom noći. Vidite i sami koliko je sati proteklo“, rekao je nakon pregovora lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović.

Zlatko Lagumdžija: „Imali smo problem koji se zove Dragan Čović“

„Mislim da smo ovdje imali jedan problem koji se zove Dragan Čović, koji je ovdje očito došao s namjerom da se ne postigne nikakvo rješenje. Svaki put kad smo bili blizu nekog kompromisa i kad smo postigli kompromis, ispostavilo se da gospodin Čović ima još zahtjeva. Mi smo, na žalost, 18 godina poslije Daytona još uvijek zaglavljeni i stojimo u mjestu, ali neke stvari jednostavno neće biti moguće provesti pa makar sve ostalo ovako, sve dok umjesto nas ne dođu neki bolji i pametniji, a takvih je, hvala Bogu, ova zemlja puna“, rekao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatko Lagumdžija.

„Bolji i pametniji“ mogli bi zamijeniti aktuelnu vladajuću elitu već na oktobarskim općim izborima 2014. godine, pod uslovom da Evropska unija prizna njihove rezultate, s obzirom na činjenicu da Ustav ove zemlje još uvijek diskriminira predstavnike nacionalnih manjina koji ne mogu biti birani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Upravo su zato predstavnici Jevreja i Roma u BiH, Jakob Finci i Dervo Sejdić, pred sudom u Strasbourgu tužili BiH. Provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava eliminiralo bi diskriminatorske odredbe iz bh. Ustava.

Svi relevantni politički faktori u BiH slažu se da predstavnicima „ostalih“ treba omogućiti pravo da budu birani u najviše institucija vlasti . „Problem je u tome što svi imaju i neke dodatne zahtjeve“, kazao je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. Očito je da se jedan od takvih zahtjeva odnosio i na rješenje tzv. hrvatskog pitanja u BiH. Politički predstavnici bh. Hrvata insistirali su na definiranju dva izborna područja u Federaciji BiH, jedan sa većinskim bošnjačkim i drugi sa većinskim hrvatskim biračkim tijelom, „kako bi se izbjegla mogućnost da jedan narod drugome bira člana Predsjedništva BiH“.

Pregovore usmjeriti na suštinu presude „Sejdić i Finci“

Bošnjački lideri smatraju da bi takva podjela Federacije predstavljala dodatno „cijepanje države“, tako da ni ovaj sastanak nije dao željene rezultate. „Predstavnici Hrvata traže da se u Ustav BiH ugradi mehanizam od dva izborna područja u Federaciji, što na neki način Bošnjacima smeta“, kazao je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik. On je podsjetio da je ranije definirano da je Republika Srpska jedna izborna jedinica iz koje se direktno bira jedan član Predsjedništva BiH. „Prema tome, mi ovom sastanku prisustvujemo samo kolegijalno“, kazao je Dodik.

„Opći i državni interes treba staviti ispred stranačkog. Još nismo blizu tome, ali mislim da će taj dan doći“, rekao je nakon razgovora predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž. Lider Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudin Radončić kazao je da su se, umjesto rješavanja odluke „Sejdić i Finci“, počela rješavati „mnogo teža i ozbiljnija pitanja“. Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović očekivao je da će evropski izaslanik za proširenje Štefan Füle „razgovore usmjeriti ka onome što je suština presude 'Sejdić i Finci'“. Sljedeći sastanak političkih lidera mogao bi, kako je najavljeno, biti održan za tri sedmice.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić