Evropske vrijednosti jače od nacionalizma i etnofobije

„Imali smo 16 sati i 20 minuta razgovora, bez pauze u različitim formatima. Uslovno smo se dogovorili o sastavu Doma naroda i napredovali sa principima koji definišu osnov izbornog modela. Jedino što je preostalo i gdje se nismo približili dogovoru jeste kako da, uz 10 tačaka koje definušu model za izbor Predsjedništva BiH, uvedemo garancije protiv namještanja glasanja“, izjavio je komesar za proširenje Štefan File danas u Briselu, po povratku iz Praga i maratonskih pregovora sa političkim liderima BiH.

Otvarajući konferenciju posvećenu Zapadnom Balkanu i politici proširenja EU, komesar File je prisutne prvo obavijestio o ishodu još jedne runde razgovora o primjeni presude u slučaju Sejdić-Finci naglasivši da se u pokušaju brisanja etničkog prefiksa, ali i uskladjivanja sa ustavnim okvirom BiH, zapravo govori o „sofisticiranom matematičkom modelu“ gdje postoje različite ideje koje treba uskladiti.

„Nismo daleko od dogovora i ne vjerujem da će nam biti potrebno novih 16 sati razgovora, ali bila nam je potrebna pauza. Šaljem svoje kolege u BiH i uz pomoć specijalnog predstavnika Petera Sorensena očekujem da se dijalog sa političkim liderima nastavi do kraja ove nedjelje. Pošto smo definisali problem hajde da vidimo koliko brzo možemo da nađemo rješenje za to preostalo otvoreno pitanje“, zaključio je File.

Lajčak: Sejdić Finci nije teže pitanje od Kosova

Na konferenciji posvećenoj Zapadnom Balkanu, u organizaciji „Prijatelja Evrope“, još jednom je naglašeno da se u regionu primjećuju dve brzine napredovanja zemalja na evropskom putu.„Postoji brža i sporija traka“, izjavio je ministar spoljnih poslova Slovačke, Miroslav Lajčak, naglasivši da su u 2013. godini „Srbija i Albanija odlučile da iz spore pređu u brzu traku“. Ljačak, koji je takođe prisustvovao razgovorima sa bh. liderima u Pragu, ponavlja da je za napredak u evrointegracijama potrebna politička volja, odgovornost i odlučnost. „Makedonija i BiH, koje su još u sporoj traci, mogu da nauče o hrabrosti od srpskih političara. Ako je bio moguć dogovor Beograda i Prištine, niko ne može da me ubijedi da je pitanje Sejdić-Finci teže od toga i da je nerješivo“, kaže Lajčak.

Šef slovačke diplomatije navodi da je primjetno da su zemlje na Balkanu sve više posvećene evrointegracijama, da evropske vrijednosti dobijaju veću podršku od nacionalizma i etnofobije, kao i da se spremnost na kompromis više ne smatra za slabost u regionu.

Pak: BiH nije kriva za Sejdić Finci

U Evropskoj komisiji smatraju da je rješenje za primjenu presude Sejdić-Finci pitanje “dana, a ne mjeseci“ , ali i navode da to nije i jedino otvoreno pitanje pred BiH. Isto kaže i izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pak, koja naglašava i da narod u BiH nije odgovoran za problem Sejdić-Finci koji je proistekao iz ustava koji nije pisan u zemlji već u „vojnoj bazi u Ohaju“:

„Mi moramo da im pomognemo da ovo prevaziđu. I to nije najveći problem u BiH, ali je onaj koji se sada mora riješiti. Oni to mogu da urade. Ako nakon 16 sati nisu uspjeli, u narednih 10 će naći izlaz.“ Doris Pak je sa konferencije u Briselu upozorila da se u pristupnom procesu od zemalja Zapadnog Balkana ponekad traži previše, „više nego što se to tražilo od mnogih zemalja koje su sad članice Unije“. Ona je pozvala EU da bude oprezna u procesu proširenja i da napravi balans između zahtjeva i naučenog iz prethodnih proširenja.

Autorka: Marina Maksimović
Odg. urednica: Jasmina Rose