1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Berlin zakonom sprječava zloupotrebu socijalne pomoći

Nina Werkhäuser/Azer Slanjankić28. august 2014

Njemačka želi spriječiti zloupotrebu socijalne pomoći od strane građana država EU, ali i nekih balkanskih država koje nisu "dio kluba". Berlin želi pooštravanje kontrole i uvođenje zabrane ulaska pojedincima u Njemačku .

https://p.dw.com/p/1D321
Foto: picture-alliance/dpa

Većina useljenika koji u Njemačku stižu iz drugih država EU ne prave nikakve probleme, naglašava savezni ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere. Pravo građana da slobodno biraju mjesto za život i rad sigurno je jedno od bitnijih pravila koja važe unutar EU. Kako sve više ljudi kao svoje odredište bira Njemačku, to se povećava i broj onih koji zloupotrebljavaju zakone. Oni žele da se domognu pomoći koju ova zemlja isplaćuje nezaposlenima ili porodicama s djecom, kroz isplatu dječijeg dodatka.

"Ne postoji sveobuhvatan problem useljavanja "socijalnih slučajeva" iz drugih evropskih država, ali se taj problem javlja u pojedinim regionima", navodi De Maiziere. Da bi se pomoglo pojedinim njemačkim gradovima i spriječile zloupotrebe socijalnih sistema, vlada u Berlinu je predložila novi zakon.

Strožije kontrole

Niz novih pravila bi tako trebalo da spriječi da se na nezakonit način ulažu zahtjevi za isplatu pomoći. "Želimo da na šest mjeseci ograničimo dozvole boravka koje se izdaju u svrhu pronalaženja zaposlenja, te da se dobijanje dozvole boravka na osnovu lažnih podataka proglasi krivičnim djelom", kaže njemački ministar. U slučaju zloupotrebe može se izreći i zabrana ulaska u Njemačku na određeni period.

De Maiziere i ministrica Andrea Nahles pojašnjavaju odredbe prijedloga novog zakona
De Maiziere i ministrica Andrea Nahles pojašnjavaju odredbe prijedloga novog zakonaFoto: picture-alliance/dpa

Onaj ko želi da dobije dječiji doplatak to može da ostvari samo ako uz zahtjev priloži i jedinstveni poreski identifikacioni broj. Na ovaj način bi se spriječilo da jedna osoba zatraži isplatu novca u više gradova. Dokaz o zaposlenju, naprimjer potvrdom o formiranju vlastite firme, ubuduće će se pomnije kontrolisati.

Thomas de Maiziere tako navodi primjer iz prakse: "Kada neko ko ne zna ni riječi njemačkog priloži perfektno ispunjen obrazac za dobijanje dječijeg doplatka i zahtjev za otvaranje firme, ali ne može da kaže kakvu firmu želi da otvori, onda je to povod da se javi sumnja da je u pitanju lažna prijava djelatnosti."

Trebalo bi da se poveća i zaštita useljenika od onih koji im za velike pare izdaju neuslovne stanove i onih koji ih iskorištavaju zapošljavajući ilegalno radnike na dnevnoj bazi.

Šatorsko naselje za izbjeglice u Duizburgu
Šatorsko naselje za izbjeglice u DuizburguFoto: picture-alliance/dpa

"Ko vara, taj leti iz države"

Protekle godine u Njemačkoj se zbog sve većeg broja useljenika iz Bugarske i Rumunije, prvenstveno Roma, rasplamsala žestoka diskusija. "Ko vara, taj leti iz države", glasila je parola bavarskih demokršćana iz stranke CSU. Oni u novom zakonu vide ostvarenje svojih želja.

Opozicija upozorava da su u zloupotrebu prava na socijalnu pomoć umješani samo pojedini useljenici i da je ovo stvaranje neprijateljskog raspoloženja prema njima. Stranka lijevih traži konsekventnu primjenu zakona o slobodnom kretanju građana EU, a gradovima se u tu svrhu mora na raspolaganje staviti više novca. Oštriji zakoni vode samo još većoj stigmatizaciji useljenika i izbjeglica.

Vlada u Berlinu je u januaru 2014. formirala posebnu komisiju koja je ovom temom trebalo da se pozabavi sa stručnog aspekta. Prijedlozi iz izvještaja te komisije ušli su i u prijedlog spomenutog zakona koji bi trebalo da bude usvojen već ove godine. "Moramo ubrzati stvari", kaže savezna ministrica za rad Andrea Nahles. Ona upozorava na lošu situaciju u pojedinim gradovima poput Duizburga, gdje je za izbjeglice podignuto šatorsko naselje. Ovom gradu su savezne vlasti u svrhu gradnje smjštaja za izbjeglice odobrile pomoć od 25 miliona eura.

Ministar De Maiziere je pojasnio da 26 odsto onih koji podnose zahtjev za azil stiže iz država Balkana. "To otežava prijem azilanata kojima je naša zaštita odista potrebna", naglašava on, imajući na umu prvenstveno izbjeglice koje u Njemačku dolaze iz Sirije ili Iraka.