Azilanti s Balkana žrtve bezosjećajne politike

Kada su u pitanju reforme prava na azil, tu se, kako piše „Sueddeutsche Zeitung“, radi o sljedećem:

"Velika koalicija nije velika i ona se samo tako naziva. Velika koalicija je posebno mala po pitanju politike o izbjeglicama i pravima azilanata. Ona pravi male i bezdušne zakone. Bezdušan je i novi zakon o pravu na azil koji izbjeglicama iz Srbije, BiH i Makedonije ne želi dati pravo na azil. Te države su proglašene sigurnim zemljama. Izbjeglice koje iz tih zemalja budu dolazile mogu ubuduće reći šta žele, šta su doživjele, ali je zakon usmjeren protiv njih. To je po definiciji rješavanje problema i apsurd nedostojan pravne države. No, zakonodavcima nije važno to što su životni uslovi iz Njemačke deportovanih Roma sa Kosova katastrofalni. To se može opisati rečenicom: daleko od očiju, daleko od srca. Socijaldemokrati su glasali za ovu bešćutnost protiv izbjeglica kako bi se iskupili za poboljšanja u vezi dvojnog državljanstva djece stranaca u Njemačkoj”, zaključuje “Süddeutsche Zeitung”.

"Kome pripadaju oni s dvojnim državljanstvom?"

Kolumnist lista „Münchener Merkur“ preispituje pripadnost, političku i društvenu ulogu onih s dvojnim državljanstvom u Njemačkoj.

"Ko je kao migrantsko dijete rođen u Njemačkoj i u njoj je proveo nekoliko godina života ne mora se odlučivati između njemačkog i državljanstva zemlje svojih roditelja. I upravo zbog nastojanja turskog premijera Erdogana da sebi privuče Turke u Njemačkoj ostaje ključno pitanje, a ono glasi: Kome ubuduće pripada lojalnost onih sa dvojnim državljanstvom? Doseže li to uskoro duga ruka Ankare u njemačku unutrašnju politiku? Do sada je važilo da se sa državljanstvom prihvata i opredjeljenje za vrijednost i sudbinu određenog društva. Umjesto toga su tu sada prava po želji ili à la carte“, piše u „Münchener Merkuru“.

Badische Zeitung iz Freiburga pak smatra da će se omogućavanjem uzimanja dvojnog državljanstva pospješiti integracija.

„Dvojno državljanstvo će olakšati integraciju. Ono signalizira onima koji ga posjeduju da pripadaju ovdje, iako su usko povezani sa zemljom svojih roditelja. Ko se osjeća prihvaćenim, on će se više povezati sa domovinom koju je odabrao - sa svim njenim pravima i obavezama”, smatra autor članka u Badische Zeitungu.

Austrougarska poslije Atentata u Sarajevu

List "Tageszeitung" objavio je članak koji se našao u njemačkim novinama na današnji dan prije tačno stotinu godina. Riječ je o tekstu u kome se preispituje budućnost Austrougarske monarhije poslije atentata na Franca Ferdinanda. U njemu, između ostalog, piše:

"Iz Beča nam je u utorak 30. juna napisano: Ako želite rasvijetliti posljedice krvavog čina u Sarajevu trebate obratiti pažnju na sljedeće strvari: kralj ima 84 godine, a njegov nasljednik 27 godina.

Nelagodan osjećaj patriota pojačava se i natuknicom da je car već uistinu star i da je sve bliži dan prelaska iz duboke starosti u neiskusnu mladost koja će pogoditi državu bez da je ona na to spremna.

Uviđavni ljudi u Austriji su vladavinu Franca Ferdinanda pozdravljali sa neskrivenom savršenošću koja se nije mogla poricati ili potpasti pod mladalačko neiskustvo ne predstavlja nikakave prijatne izglede. Moguće je da je predstava snage, ciljanjog htijenja i formiranih svjetonazora Franca Ferdinanda manje-više uobražavanje. A neki patrioti vjeruju u to i tako im se činilo da su sa njim imali sigurnu budućnost. A onda je metak srpskog fanatika u ono što se činilo najsigurnijim u državi u kojoj je sve prilično nesigurno, napravio najveću pukotinu. I tako nastaje i širi se osjećaj da se sve ljulja i talasa.

Za Habsburšku monarhiju je to istinsko sudbinsko pitanje i tu se podrazumijeva da patrioti imaju osjećaj da je u nedjelju urušena održivost crno-žute državnosti. Strahovalo se od onoga što bi moglo doći sa erom Franca Ferdinanda, a sada se strahuje od toga kako će sve izgledati bez njega.

To je uistinu jedna tužna, bolesna država, ta Habzburška monarhija, koja se od snage i nasilja nacionalnih težnji i potreba rastura i razbija. Snage prošlosti ne obećavaju ništa dobro, a nove ideje se moraju inaugurirati i usmjeriti ka putu oporavka", pisalo je, između ostalog, u članku od prije 100 godina.