Belgijski rat oko povijesti i kipova spornog kralja
15. juni 2020
Laura Uwinema ne može vjerovati vlastitim očima. Do 9. lipnja kip kralja Leopolda II ju je svakodnevno "mučio" na njezinom svakodnevnom putu do kuće. Sada tamo stoji samo hrpa opeka. Njezin 4-godišnji sin Noah je već pitao mamu kamo je nestao "zao čovjek".
Napokon je otišao
Prvi javni kip Leopolda II je 1873. postavljen u Ekerenu, predgrađu Antwerpena. On je prvi i koji je uklonjen, brzo i nečujno jednog utorka u lipnju. U danima prije toga kip je u više navrata polijevan bojom i paljen. Pretpostavlja se da iza toga stoje aktivisti pokreta Black Lives Matter.
"Je li zaista nestao?", pita se Uwinema, koja je u Belgiju stigla kao izbjeglica iz Ruande i kaže kako je "u šoku od sreće". Odlazak omraženog kralja namjerava kasnije zaliti šampanjcem. Za vrijeme kolonijalne vladavine Leopolda II od 1885. do 1908. je, kako se procjenjuje, preko 10 milijuna tadašnjeg Konga ubijeno ili osakaćeno zbog stravične prakse da se onima koji sakupe premalo kaučuka na plantažama odsijecaju ruke. "Bilo je i vrijeme. Nalazimo se u 2020. Ovaj čovjek je ubio više ljudi nego Hitler", rekla je Uwinema i dodala ."Nadam se da je Leopold II sada konačno nestao".
Pročitajte još: Hoće li Njemačka priznati genocid u Namibiji?
Branda Audimba, čija majka potječe iz Konga, je aktivistica unutar pokreta Black Lives Matter i godinama se već zalaže za uklanjanje kipova Leopolda II s javnih prostora. "Nikada nisam vjerovala da će prvi kip pasti tako brzo", kaže.
Čišćenje a ne uklanjanje?
No ono što kaže gradonačelnik četvrti Ekeren, Koen Palinckx bi mogao biti hladan tuš za oduševljene protivnike, nekima omraženog kralja. On je za DW rekao da kip Leopolda II nije odstranjen zbog samog Leopolda II ili barem ne u smislu u kojem to priželjkuju prosvjednici. Kip je maknut kako bi bio očišćen i restauriran. "Ja bih ovaj kip sigurno ostavio tamo da nije bio uništen do te mjere", kaže načelnik općine koji je ujedno i povjesničar i ima svoje viđenje odnosa prema povijesti.
"Mislim da ne možete uklanjanjem simbola kolonijalne prošlosti ukazati na nepravdu", kaže Palinckx i ukazuje na to da je ovaj kip Leopolda II postavljen prije nego je Leopold II preuzeo vlast u Kongu. "Prije dvije godine je na postolje kipa postavljena i ploča koja ukazuje na strahote u Kongu i time su žitelji Ekerena pokazali da su u mislima sa stanovnicima ove zemlje", rekao je Palinckx, koji je član stranke NVA koja zastupa "humani nacionalizam" i zalaže se za odcjepljenje Flandrije od Valonije.
Po njemu su aktivisti svojim pokušajem uništavanja spomenika otišli predaleko. "Budi kreativan ali nemoj uništavati predmete koji nisu tvoji, koji su javno vlasništvo. To je crta koja se ne prelazi", rekao je. On u razgovoru za DW nije jasno rekao da bi kip, nakon restauracije u Antverpenskom Middelheim Muzeju, mogao biti vraćen na staro mjesto ali to nije ni isključio.
Audimba kaže da joj nije važno zašto je kip uklonjen. "Važno je da ga nema", kaže.
Belgijsko zatvaranje očiju
Idesbald Goddeeris, profesor na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu, kaže da će još potrajati prije nego što dođe do istinskih promjena u belgijskom društvu. "Kip je samo početak. Mnogo važniji aspekti su skriveni rasizam, diskriminacija i visoka stopa nezaposlenosti među useljenicima", kaže. "Belgijanci su nevoljni suočiti se s kolonijalnom prošlošću", kaže profesor i dodaje da je kao student na istom sveučilištu na kojem danas predaje tijekom studija "svega nekoliko minuta" bilo posvećeno ovom povjesnom razdoblju.Pročitajte još: 1914.-1918.: Zanemarena patnja Afrike
Opravdavanje Leopolda II počinje tvrdnjama da je on ignorirao užase u Kongu "kako ne bi oslabio monarhiju". Osim toga, kako nastavlja Goddeeris, kritiziranje kolonijalne prošlosti se doživljava kao napad na belgijski identitet što je opet voda na mlin nacionalista i flamanskih separatista u čemu mnogi intelektualci ne žele sudjelovati.
Novo definiranje povijesti
No s obje strane jezične granice Belgije se uskoro pripremaju promjene. Odgovorni za obrazovanje kako na flamanskoj tako i na francuskoj strani su najavili promjenu kurikuluma koja bi po prvi put donijela potpunije tematiziranje kolonijalne prošlosti. "Ovaj dio prošlosti je prečesto ignoriran", rekla je ministrica obrazovanja Valonije Caroline Desir.
U međuvremenu rasprava o uklanjanju spomenika Leopoldu II ide dalje. U Bruxellesu je sakupljeno preko 70.000 potpisa u korist uklanjanju spomenika a oformljena je i radna skupina koja bi se trebala baviti ovim slučajem.
Pascal Smet, državni tajnik za urbanizam, je rekao za DW da bi radna grupa trebala raspravljati o prijedlozima umjetnika kako preformirati same kipove, promijeniti kontekst i ukazati na žrtve užasa u Kongu. No on je isto tako rekao da će, ako radna grupa zaključi kako kipove treba ukloniti, izdati naredbu za njihovo uklanjanje.