"Balkanska ruta mora ostati zatvorena"

Austrijske vlasti svakako žele biti spremne na buduće eventualne izbjegličke valove. Sudeći po izjavama austrijskog ministra unutarnjih poslova Wolfganga Sobotke (ÖVP), jedna od najvažnijih pretpostavki za to je dobra suradnja sa susjedima. On je proteklih tjedana imao nekoliko bilateralnih sastanaka s kolegama iz zemalja na migrantskoj ruti, s njima je razgovarao o borbi protiv ilegalne migracije.

U Beču je Sobotka ugostio talijanskog ministra policije Angelina Alfana, prije toga je bio u Budimpešti gdje je razgovarao s mađarskim kolegom Sandorom Pinterom. U četvrtak (30.6.) je u Beč pozvao šefove policije balkanskih zemalja, a samo nekoliko dana ranije također u Beču se sastao sa šefovima graničnih policija tih država. Na tim se sastancima, kako se tvrdi, dogovaralo prijedloge mjera s ciljem borbe protiv ilegalne migracije, a uvijek iznova se naglašavalo koliko je važna dobra suradnja između zemalja u regiji.

„Migracijska kretanja preko istočno-balkanske rute te središnje balkanske rute i dalje su vrlo zabrinjavajuća. Iznimno pozorno moramo promatrati te rute, na primjer rutu preko Bugarske i Rumunjske te Bugarske i Srbije“, kazao je Sobotka već nakon susreta s Pinterom u Budimpešti.

„Borba protiv ilegalne migracije“

U Beču su u četvrtak boravili ministri unutarnjih poslova Bugarske, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije, Češke i Mađarske, te predstavnici Europola i Frontexa. Na sastanku su, kako se kasnije šturo priopćilo, dogovorene policijske mjere za „daljnji tretman nekontrolirane migracije“.

„Austrija je zbog svog geografskog položaja pogođena i zbog migracije preko zapadno-balkanske rute i zbog sredozemne rute. Bit ćemo spremni ukoliko dođe do prebacivanja kretanja na rutu preko Bugarske. Protiv nekontrolirane migracije se uspješno možemo boriti samo ukoliko tijesno koordiniramo naše policijske mjere“, kazao je nakon sastanka Konrad Kogler, generalni direktor za javnu sigurnost u austrijskom MUP-u.

Svrha sastanaka ministara policije je bila priprema za sljedeću Balkansku izbjegličku konferenciju, koju sredinom srpnja u Beču organizira MUP Austrije. Ministar Sobotka je rekao da se na konferenciji „želi osigurati da balkanska ruta ostane zatvorena“.

Nove rute još opasnije

Fabrice Leggeri, šef europske agencije za nadzor granica Frontex, izrazio je zabrinutost „premještanjem“ izbjegličke rute, zbog čega se pod velikim opterećenjem našla Italija. Iz Libije u Italiju trenutno stiže 13-14 puta više izbjeglica nego migranata iz Turske u Grčku, rekao je. Na središnjoj sredozemnoj ruti trenutno vlada tako veliki „promet“ kao nikada do sada,

Sredozemnu rutu koriste prije svih izbjeglice iz Zapadne Afrike i s Roga Afrike. „U Eritreji se ljude progoni, na vlasti je brutalna diktatura, tim ljudima treba zaštita“, kazao je Leggeri. "Iz Senegala, Gambije, Bjelokosne obale i Nigera mnogi bježe od gospodarskih problema, tamo nemaju perspektivu“. Opasni prelazak Sredozemnog mora ti ljudi započinju u Egiptu, tvrdi Leggeri. Ta se zemlja polako pretvara u novi „hotspot“.

Nakon sastanka sa svojim talijanskim kolegom, austrijski ministar Wolfgang Sobotka je rekao da Europa treba osigurati zaštitu vanjskih granica, te da treba utemeljiti izbjegličke „hotspotove“ u Italiji, koji bi doista funkcionirali. Austrija je spremna poslati stručnjake u Italiju, a pomogla bi i u organizaciji hotspotova na moru. Tako bi se moglo registrirati sve ljude već na brodovima, kazao je ministar: „Važno je da se one kojima zaštita ne treba odmah vrati u zemlje podrijetla, a onima kojima je zaštita potrebna prebaciti u Italiju i pobrinuti se oko njih“.

Dobar posao za krijumčare ljudi

Nakon zatvaranja „balkanske rute“ i sklapanja sporazuma između EU-a i Turske broj izbjeglica je na Balkanu drastično opao. No, zbog zatvaranja granica više posla imaju krijumčari ljudi. To potvrđuje i povjesničarka Armina Galijaš iz Centra ja južnoeuropske studije Sveučilišta u Grazu. Ona je prije nekoliko dana bila u Beogradu i sama je vidjela na licu mjesta kako stvari funkcioniraju. „Ljudi nisu nestali, oni su još tu, samo što je njihova situacija sada još gora. U međuvremenu jedva da ima pomoći i podrške za njih, posao krijumčara cvjeta. Oni sad zahtijevaju i puno više novca nego ranije“, kaže Galijaš.

Što se tiče odnosa prema nekim političarima na Balkanu tijekom izbjegličke krize, ova povjesničarka kaže da je EU pomalo licemjeran: „Mnoge političare na Balkanu od strane EU-a se naziva autoritarnima i nacionalistima, ali kad takvi političari tu istu EU podržavaju u planovima restriktivne politike prema izbjeglicama, onda su oni odjednom vrlo važni partneri.“

I sad i Austrija sa svojim partnerima na Balkanu „kuje“ nove planove za sljedeću izbjegličku krizu. „Tijesna suradnja između naših zemalja na početku ove godine je bila ključ za ponovnu uspostavu kontrole uzduž balkanske rute“, kazao je Konrad Kogler iz austrijskog MUP-a nakon jučerašnjeg sastanka u Beču. A upravo bi taj susret trebao biti jamac da se po tom pitanju i ubuduće ništa ne promijeni.