Arapska liga u borbi protiv "Islamske države"

U borbi protiv islamskog terorizma trebalo bi da se formira jedinica za brzo reagovanje - to već sedmicama traži generalni sekretar Arapske lige Nabil al-Arabi. Predstavnici 22 zemlje članice, sastali su se u Kairu kako bi diskutovali o takvoj specijalnoj jedinici. Ako se takva jedinica formira, opremi potrebnim oružjem i stavi pod jedinstvu komandu, vjerovatno bi moglo brže i uspješnije da se bori protiv "Islamske države" (IS) i drugih terorističkih grupa.

Trenutno, IS ima preko 31.000 boraca, a simpatizera vjerovatno ima stotine hiljada. Šovinistički i smrtonosni pogled na svijet, te vojna moć, čine IS teškim neprijateljem. Ali borba protiv IS je teška iz još jednog razloga: popularnost terorističke grupe zasniva se na lošoj političkoj i društvenoj situaciji, za koju su neke članice Arapske lige manje više same krive.

Primjer Irak: invazija SAD 2003. godine je zemlju, oslabljenu prethodnim ratovima i dugogodišnjim sankcijama, bacila u haos iz kojeg ona više nikada nije izašla. Ni na brzinu donesen ustav, niti vjerski proporcionalna zastupljenost na čelu države, nisu bili u stanju da otklone prijetnje konfesiorizaciju društva. Obje strane, suniti i šiiti, formirale su milicije, koje su uvjerene da sigurnost svoje vjerske grupe mogu da ostvare samo potpunim uništenjem neprijatelja.

Svoje najcrnje godine Irak je doživio od 2006, od početka vladavine Nurija al- Malikija. Šiitski premijer, zlostavljao je njemu povjerenu političku i vojnu moć, kako bi rigorozno išao protiv sunita. Dosta njih su se sklonili u IS i radikalizovali. U borbama koje su prije nekoliko nedjelja počele protiv džihadista, učestvuju i brojni šiitski milicioneri. Njihova brutalnost nije ništa manja od one kod boraca IS. Oni zloupotrebljavaju rat da sunite protjeraju sa svojih teritorija. Malikijevom nasljedniku, Hajder Al – Abadu do sada nije uspjelo da milicionere disciplinuje i integriše u redovnu vojsku.

Vjerska autoritarnost

Primjer Saudijska Arabija: U toj kraljevini je vehabizam, posebno striktno tumačenje sunitskog islama, državna religija. Malo je napora da se taj sistem reformiše, naprotiv, privatne ustanove ga šire po svijetu. One propagiraju fundamentalizam koji je za mnoge direktan put ka džihadizumu. Slučaj blogera Raifa Badavija koji je osuđen na deset godina zatvora i hiljadu udaraca bičem, takođe pokazuje kako rigorozno kraljevstvo, u ime religije, nastupa protiv onih koji misle drugačije. Sudije Badavija terete za "uvredu vjere" i "otpadništvo" od vjere. U Saudijskoj Arabiji se to kažnjava smrću. Liste smrti Al Kaide na Arapskom poluostrvu, objavljene na internetu, zasnivaju se prije svega na jednoj optužbi: "zločin nad islamom". Saudijska Arabija ne može odagnati sumnje da je sama plodno tlo za ideologiju, protiv koje se onda bori.

Pravna proizvoljnost

Primjer Egipat: vlada Al-Sisija je rigorozna protiv svih disidenata, vjerskih i svjetovnih. Prošlog proljeća na smrt je osuđen Muhamed Badi, lider Muslimanskog bratstva. U jesen, kazna je preinačena u doživotnu robiju. Krajem februara ove godine, borac za građanska prava Ala Abdel Fatah, osuđen je na pet godina zatvora, zbog učešća na nedozvoljenim demonstracijama. Neki njegovi saborci su osuđeni na zatvorske kazne u trajanju do 15 godina. Ali, to je samo vrh ledenog brijega. Egipatsko pravosuđe osudilo je na smrt stotine pripadnika muslimanske braće. Sloboda štampe je strogo ograničena, na vojnim sudovima se sudi i civilima. U zemlji vlada klima nasilja i brutalnosti. Džihadski teror se sa sinajskog poluostrva širi po cijeloj zemlji.

Tri države, tri različite vrste nepravde. Lista bi mogla da se nastavi. Zemlje članice Arapske lige ispred sebe guraju neriješena pitanja. Ponekad se čak čini kao da i ne žele da ih riješe. Time njihova borba protiv džihadizma sigurno nije lakša.