Antisemitizam u Njemačkoj: "alarmirajuća 2024. godina"

Desni ekstremizam ostaje ključni uzrok antisemitskih incidenata i antisemitskog nasilja u Njemačkoj. To pokazuje studija "Desni ekstremizam i antisemitizam", koju je njemački Savez istraživačkih i informativnih centara za borbu protiv antisemitizma (BV RIAS) objavio pred kraj godine.

Antisemitizam nadmašuje desno ekstremno okruženje

Studija je zabilježila hiljade antisemitskih incidenata u Njemačkoj u razdoblju od 2019. do 2023. godine. Pritom je bitno naglasiti do kraja 2023. godine, jer nakon teroorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023. i naknadnim ratom u Gazi broj antisemitskih incidenata je "eksplodirao" - kako to opisuje BV RIAS. Trend u 2024. godini je alarmantan. Neke od novijih izjava posežu za izvornim mustrama i obrascima desnog ekstremizma, objašnjavaju autori studije. Antisemitizam je, kako kaže Benjamin Steinitz, izvršni direktor RIAS-a, "fenomen koji se proteže daleko izvan desno-ekstremnog okruženja."

Daniel Poensgen, naučni referent BV RIAS-a, naglasio je da studija nije reprezentativna i da ne daje kompletnu sliku stanja. Teba poći od toga da postoji "visoka stopa neprijavljenih slučajeva". Međutim, gotovo nijedno drugo istraživanje ne pruža tako ozbiljno prikupljene podatke: studija navodi političku pozadinu antisemitskih incidenata samo kada je to sigurno. Jer, kako kaže Poensgen, to se često ne može utvrditi, jer počinioci ostaju nepoznati ili motivi incidenata nisu jasno povezani.

Tako je političku pozadinu moguće utvrditi samo u oko 44 posto od ukupno 13.654 incidenta. Najveći pojedinačni faktor čine desno-ekstremni motivi. To se odnosi na više od trećine incidenata koji se mogu jasno klasificirati.

Primjeri desno ekstremnog antisemitizma

RIAS navodi primjere antisemitizma motiviranog desnim ekstremizmom. Najpoznatiji slučaj "ekstremnog nasilja" bio je teroristički napad na sinagogu u Halleu 9. oktobra 2019. Drugi primjer je napad na Jevreja u Frankfurtu u julu 2022. godine, kada je susjed provalio njegova ulazna vrata i udario ga. "Iako su neki stanari čuli pozive za pomoć, niko nije pokazao građansku hrabrost ili došao da pomogne", navodi se u studiji.

"Incidenti" uključuju napade u javnom prevozu ili pljuvanje Jevreja na ulicama. "Antisemitizam povezuje vrlo različite desno ekstremne aktere - od nove desnice, preko AfD-a, do fudbalskih navijača", kaže koautor Poensgen. Glavne reference su im nacionalsocijalizam i shoa-holokaust.

AfD kao "prijetnja za jevrejski život"

Najduže poglavlje studije, više od četvrtine ukupnog materijala, posvećeno je"Alternativi za Njemačku i antisemitizmu". U Bundestagu i većini njemačkih pokrajinskih parlamenata sjede poslanici AfD-a. Stranka se upravo u istočnim njemačkim pokrajinama smatra desno ekstremnom. "Jačanje AfD-a, čija ideologija sistematski izaziva neraspoloženje i srdžbu prema Jevrejima, predstavlja ne samo prijetnju jevrejskom životu, već i demokratskim akterima u Njemačkoj", zaključuje se u studiji.

Ove 2024. godine BV RIAS i njegovi pojedini regionalni ogranci ponovo su objavili aktuelne brojke o antisemitskim incidentima. Također, savezni i pokrajinski ministri unutrašnjih poslova posebno reagiraju nakon odgovarajućih događaja. Bundestag je ove jeseni razmatrao i usvojio rezoluciju. Kratko pred Božić, savezna vlada je objavila svoj drugi "Izvještaj o borbi protiv antisemitizma". Savezna ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjavila je: "Naša je odgovornost učiniti sve kako bismo zaštitili Jevreje." Ona je istakla kako je atisemitizam "poseban društveni fenomen" kao i da istraživanja u oblasti antisemitizma treba proširiti.

Izvještaj iz Drezdena

Kako bi se jasno prikazale posljedice, koje ostavlja antisemitizam, BV RIAS je dao prostor izvještaju predsjednice Jevrejske zajednice u Drezdenu Ekaterine Kulakove. Ona je živopisno opisala situaciju u drezdenskoj opštini. "Redovno nam ostavljaju grafite na sinagogi i na Jevrejskom groblju", kaže 55-godišnja Kulakova. "Mogli bismo napraviti malu izložbu, sve je dokumentovano." Također, opisuje kako povremeno, kada demonstranti prolaze pored sinagoge i prostorija u kojima se podučavaju jevrejska djeca, ona sa upravnikom stoji u dvorištu iza zaštitne ograde, kako bi bila spremna da spriječi najgore.

Međutim, nije riječ samo o napadima na jevrejske objekte, kaže Kulakova. Prijetnja ili uvrede mogu doći, na primjer, u pekari. Već im je savjetovano da ne nose jevrejske kapice na glavi prilikom kupovine i da ne govore da su Jevreji.

Masivne mjere zaštite sinagoge

Kulakova je također spomenula posebna ograničenja, koja su proizašla iz sigurnosnih mjera za Jevrejsku zajednicu u Drezdenu. Sinagoga je prelijepa zgrada s velikim staklenim zidovima, jer su željeli imati gostoljubivu kuću. "Lako ste mogli u nju ući", rekla je. "Sada više ne možete, već dvije godine. Apsolutne mjere zaštite" onemogućavaju posjete, a one su pooštrene  ne samo zbog muslimanskog antisemitizma".

RIAS-ova manifestacija, na kojoj je govorila Ekaterina Kulakova, održana je u parlamentu pokrajine Brandenburga u Potsdamu. Put do tamo vodi pored nove sinagoge, koja je otvorena u julu 2024. godine, uz prisustvo brojnih političara. Predsjednik Njemačke Steinmeier održao je govor, a bila je prisutna i ministrica vanjskih poslova Annalena Bearbock. Tada se ponosno isticao mali kafić u prizemlju, kao mjesto za susrete. Sada tamo na ulazu piše: "Zatvoreno" i "Do daljnjeg bez  posjeta".

Ovaj tekst izvorno je objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu