Bundestag želi bolju zaštitu Židova u Njemačkoj

Prijedlog teksta je donesen nakon dugog natezanja. Njemački Bundestag je velikom većinom glasova usvojio rezoluciju o boljoj zaštiti života Židova u Njemačkoj. U deklaraciji, koja ni na koji način nije pravno obvezujuća, Parlament poziva na strožiju akciju protiv antisemitizma.

Jedino se zastupnici iz kluba poslanika "Savez Sahra Wagenknecht BSW” i “Ljevice" (Die Linke) nisu složili s prijedlogom koji su zajednički formulirale vladajući SPD i Zeleni te Liberali (FDP) i stranke Demokršćani (CDU/CSU). . No, od teksta su se ogradili i neki članovi SPD-a i Zelenih. U pisanim “osobnim izjavama” prigovorili su nesudjelovanju u izradi teksta te su stoga bili suzdržani pri glasovanju.

Gotovo dvosatna rasprava ostala je u sjeni događaja od prethodne večeri, raspadom koalicije Semafor. Kada je predsjednica Bundestaga Bärbel Bas otvorila sjednicu, bila je prisutna samo trećina zastupnika. U dijelu plenuma, u kojem sjede članovi vlade, nisu sjedili ni kancelar, ni nadležna ministrica unutarnjih poslova, već samo dva druga ministra. A i oni su stalno izlazili iz plenuma i ponovo ulazili. Pet mlađih parlamentaraca  iz Kluba poslanika FDP je međusobno raspravljalo, stalno gledajući u svoje telefone, prateći nove vijesti o raspadu koalicije.

Rasprava je stalno odgađana

Rezolucija je donesena neposredno prije obilježavanja Kristalne noći, tokom koje su nacističke horde uništavale sinagoge i židovske trgovine u Hitlerovoj Njemačkoj 9. novembra 1938. godine. Tada su život izgubile stotine Židova. A pritom je odluka parlamenta stigla točno 13 mjeseci nakon terora islamističkog Hamasa. Klubovi zastupnika u Bundestagu su već u prvim sedmicama nakon napada na Izrael odlučno najavili donošenje rezolucije. A onda se dugo ništa nije događalo. Broj antisemitskih napada, uvreda i zločina u Njemačkoj eksplodirao je nakon 7. oktobra. I taj broj je i dalje veći nego ikad prije.

Što je Bundestag duže odgađao to pitanje, to su kritike znanstvenika i nevladinih organizacija postajale sve glasnije. Oni su već mjesecima imali na uvid nacrt rezolucije. Kritičari strahuju od ukidanja državnog financiranja za institucije ili projekte koji kritiziraju izraelsku politiku. Istovremeno, kritiziraju usklađivanje s IHRA definicijom antisemitizma. Ovu radnu definiciju usvojile su ili odobrile 43 zemlje, uključujući i Njemačku, a podržavaju juebrojna međunarodna tijela. Međutim, stalno se čuju optužbe, među ostalim i od uglednih znanstvenika, da ta definicija miješa kritiku prema izraelskoj vladi sa antisemitizmom.

U avgustu je grupa od oko 150 akademika, pravnih stručnjaka i židovskih umjetnika koji žive u Njemačkoj u otvorenom pismu izrazila "duboku zabrinutost" zbog predložene rezolucije. Njihov prigovor: Iako rezolucija ima za cilj "zaštititi židovski život u Njemačkoj", ona ga ugrožava "povezivanjem svih Židova s ​​postupcima izraelske vlade, što je notorni antisemitski klišej".

"Nikad više je sada"

U uglavnom objektivnoj raspravi u Bundestagu učestvovalo je oko 20 parlamentaraca. Tri-četiri su se osvrnuli na kritične točke, naglasili da ih odbacuju ili pozvala na poboljšanja teksta rezolucije. 

"Nikad više je sada", rekao je Dirk Wiese (SPD). Sramotno je da danas "ljudi židovske vjere razmišljaju o odlasku iz Njemačke". Svako ko dođe u Njemačku i želi ovdje živjeti, upozorila je političarka CSU-a Andrea Lindholz, mora "prihvatiti židovski život i odgovornost za pravo Izraela na postojanje ili će morati napustiti našu zemlju". Ali nisu se samo govornici iz redova Zelenih i SPD-a usprotivili tezi da je mržnja prema Židovima u Njemačku stigla tek sa imigracijom.

Beatrix von Storch (AfD) rekla je da bi bez "Merkelinogotvaranja granica" 2015. Židovi živjeli sigurno u Njemačkoj. Armin Laschet (CDU) je tome proturječio. Sinagoge u Njemačkoj policija ne štiti tek od 2015. godine, rekao je on. Te godine je u Njemačku došlo milijun izbjeglica, uglavnom s Bliskog istoka. „U Njemačkoj postoji antisemitizam s desna i slijeva, od imigranata i mladih Nijemaca bez migracijske pozadine", rekao je Laschet. Sve to je, rekao je, skandalozno.
Najveći dio rasprave ostao je usredotočen na unutarnju situaciju u Njemačkoj. Ali nijedan govornik nije bio tako jasan po pitanju situacije na Bliskom istoku i postupaka izraelske vlade kao Gregor Gysi (Ljevica). Pravo Izraela na postojanje je njemački državni rezon s dobrim razlogom, rekao je on. Ali "nema sigurnog Izraela bez sigurne i suverene Palestine", naglasio je Gysi. Kritika izraelske vlade mora biti "dopuštena i nema nikakve veze s antisemitizmom" ako ne sadrži odbacivanje judaizma. Gysi je doslovno rekao: "Trenutna izrazito desničarska izraelska vlada pod Netanjahuom nažalost nije dio rješenja, već prije dio problema u bliskoistočnom sukobu."
“Danas nije kraj rasprave”, istaknuo je političar FDP-a Konstantin Kuhle. On je rekao da očekuje “početak široke društvene debate”. Ona je posljednjih tjedana bila angažiranija i jasnija izvan parlamenta nego u političkoj sferi. Bilo je oštrih primjedbi znanstvenika i nevladinih organizacija. No dan prije rasprave u Bundestagu brojne židovske udruge i organizacije u Njemačkoj objavile su zajedničku izjavu u kojoj su pozvale na usvajanje rezolucije koja je, kako smatraju, odavno trebala biti donesena.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu