Američke trupe u Poljskoj: dolaze da bi ostale

Ovoga vikenda se u Poljskoj proslavlja poseban praznik: na Trgu Piłsudski u Varšavi, u Krakovu i mnogim drugim poljskim gradovima slavi se dolazak američkih trupa. Sviraju vojni orkestri, tenkovi i druga vojna mašinerija stoje kao eksponati koji se mogu i iznutra pogledati, a onima koji bi da se pritom okrijepe - na raspolaganju stoji vojnički gulaš. Sve u svemu to je istorijski dan. To što poljsko stanovništvo pozdravlja ulazak stranih trupa u svoju zemlju desilo se samo jednom prije toga, i to prije  200 godina - kada su ušle Napoleonove trupe.

Ovaj put Amerikanci dolaze u Poljsku. O ideji da se umjesto američkih vojnih baza u Njemačkoj (u kojima je sada još 36.000 vojnika), baze podignu na istoku Evrope stalno se iznova diskutuje. Argumentovalo se time da Njemačkoj nakon nestanka Varšavskog pakta ne treba više zaštita, a stacioniranje trupa je i tako bilo jako skupo. Pa ipak do toga nije došlo. Sve do 2014. godine, kada je počela ruska agresija na Ukrajinu. Tadašnji poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski je zatražio dvije brigade za bolju zaštitu Poljske.

To što sada dolazi je brigada sa 3.500 vojnika iz Colarada, uz to 87 tenkova i 400 džipova tipa „Humvee”. Vojna operacija nosi ime „Atlantska riješenost” (Atlantic Resolve). Vojnici će preko vikenda biti pozdravljeni u gradu Żaganu u Šleziji, gdje će biti stacioniran najveći broj trupa. Nakon devet mjeseci njih će po principu rotacije zamijeniti nove trupe. Svaki od tih sastava vojnika služiće i u drugim zemljama regiona - sve do Rumunije.

Nakon raspada Sovjetskog saveza, NATO je dao obećanje Moskvi da neće trajno stacionirati brojnije borbene trupe istočno od Njemačke, ukoliko ne dođe do promjene sigurnosne situacije. Rotacija vojnika, koji će u regionu imati stalne vježbe, trik je koji dozvoljava stacioniranje vojnika i vojne mašinerije na licu mjesta, s obzirom na to da se na radi o trajnom stacioniranju. Pa ipak Moskva protestuje protiv takvih vježbi. No Moskva i sama od 2007. agresivno izvodi vojne vježbe sa desetinama hiljada vojnika na zapadnim granicama zemlje ili u susjednoj Bjelorusiji. Pri tome su vježbani napadi na Varšavu i Republiku Estoniju.

Američka jedinica za potrebe saveznika

Američka jedinica koja sada stiže u Poljsku je posebna jedinica osnovana za potrebe saveznika. Uskoro će joj biti pridodat i poseban program pod nazivom  "Pojačano prisustvo u budućnosti" (Enhanced Forward Presence, EFP). U zemljama članicama NATO-a: Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji, smješteni su vojnici multinacionalnog bataljona.

Već 19. januara će 500 njemačkih vojnika koji idu za Litvaniju biti svečano ispraćeno u bavarskom Oberviechtachu.

U Litvaniji će Njemačka biti vodeća nacija u multinacionalnom bataljonu, a biće joj priključeno još 500 vojnika iz drugih zemalja. U Estoniji će komandu imati Britanci, u Letoniji Kanađani, a u Poljskoj će nadležnost preuzeti dodatne američke trupe koje treba da stignu u aprilu. Ovaj (isto tako rotirajući) bataljon biće smješten na sjeveroistok Poljske. Tamo se nalazi posebno osjetljiva teritorija pod nazivom „zona Suwałki", nazvana po gradu na sjeveroistoku Poljske, a koja označava prostor koji dijeli rusko područje Kaljiningrada i Bjelorusiju povezanu sa Rusijom i to na potezu od 60 km. Vojni eksperti tu stalno dižu uzbunu. Ukoliko Rusija krene u konvencionalnu ili "hibridnu" operaciju protiv jedne baltičke države, partneri u NATO-u bi lako mogli zaustaviti dostavu oružja i trupa, odnosno pojačanja preko grada Suwalkija. Od svih članica NATO-a, smatra se da su najviše ugrožene baltičke zemlje, i pored toga što su svoje slabe vojske značajno naoružali i ojačali od 2014. godine.

Odluka o EFP-u bila je najvažnija odluka samita NATO-a u Varšavi u julu 2016. godine. Nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika u SAD-u, u tom regionu postoji zabrinutost u pogledu toga da li će on stajati iza odluka svog prethodnika Obame. Ili će se on u okviru "nove Jalte",  kao što se desilo 1945., upustiti u podjelu svijeta sa Moskvom na jasno razgraničene sfere uticaja. On bi jednoga dana mogao, na primjer, da prekine rotiranje trupa. Trump je ranije, između ostalog, izjavio da Amerika ne treba da brani zemlje koje same ne ispunjavaju svoje finansijske obaveze u NATO-u. No Poljska i Baltičke zemlje sa svojim izdacima za odbranu relativno dobro stoje u zajedničkom vojnom savezu.

Ruski državni mediji kritikuju prebacivanje trupa iz drugih zemalja NATO-a nazivajući to "agresivnim napredovanjem". Pri tome su jedinice koje se brinu za više sigurnosti na potezu od Estonije do Rumunije manje brojne nego savezničke trupe koje su do 1989. štitile zapadni Berlin. Ko danas pita nekog Poljaka, šta je najvažniji događaj ovih dana u zemlji, najprije će biti suočen sa dugom pauzom, zamišljenošću i šutnjom. Istorijski događaj? To niko ne kaže. Samo jedan mladi Poljak se prisjetio šta SAD znači za njegovog djedu i kazao: "Kada je predsjednik Clinton prvi put posjetio Poljsku, moj djeda je zaplakao!"