Albanija u demokratskoj krizi

U Albaniji bi 30. juna trebali biti održani lokalni izbori. Predviđaju se nemiri, koje se moglo predosjetiti u utorak, 18. juna, u jednoj osnovnoj školi u Skadru, čije prostorije bi trebale da služe kao jedno od izbornih mjesta. Pristalice opozicije su na školu bacali molotovljeve koktele i pokušali da unište izborni materijal. Slično se dogodilo i u Tropoji, gradu koji se takođe nalazi na sjeveru Albanije u blizini kosovske granice.

Opozicija smatra da ima legitimitet za ovakve incidente, zbog toga što je predsjednik Albanije Iljir Meta, zbog mogućih nemira, poništio termin održavanja izbora. Socijalistička partija premijera Edija Rame to smatra protivustavnim i pokrenula je proces u parlamentu za njegovim razrješenjem.

Socijalistička partija je od februara ove godine praktično sama u Parlamentu Albanije, jer tu je samo nekolicina opoziconih poslanika koji se nisu odazvali pozivu svojih partija da polože mandat. Na ovaj radikalan potez su se odlučile dvije najvažnije opozicione grupe, aliijansa okupljena oko Demokratske partije (PD) i Socijalistički pokret za integraciju (LSI), nakon što su se u štampi pojavili isječci o manipulacijama na izborima 2017. godine, tačnije radi se o kupovini glasova koja je bila potpomognuta od strane struktura organizovanog kriminala. A tada, na izborima 2017. su socijalisti osvojili apsolutnu većinu.

U jednom intervjuu za DW, opozicioni lider Luljzim Baša je kazao da rješenje vidi samo u ostavci socijalističkog premijera Edija Rame, formiranju tehničke vlade i raspisivanju novih izbora. Kasnije su se pojavile i nove informacije koje dokazuju da su izbori bili manipulisani kupovinom glasova. Ovaj put je to objavio njemački tabloid "Bild". Šef socijalista Edi Rama odbacuje optužbe i novinaru njemačkog dnevnika, Peteru Tideu, kojeg opozicija i mnogi Albanci slave kao heroja, prijeti tužbom.

U svakom slučaju u Albaniji niko ne sumnja u autentičnost materijala, jer potiče iz akata Državnog tužilaštva koje ih je do sada držalo u tajnosti i tek kada su objavljeni morali su i da se pozabave njima. Međutim, do sada nije podignuta optužnica za izborne manipulacije, saopšteno je iz Državnog tužilaštva Albanije na upit DW.

No, na tome se radi pod velikim pritiskom.

Reforma ili kriza pravosuđa

Odugovlačenje slučajeva je u međuvremenu postalo veliki problem kompletnog albanskog pravosudnog sistema. Ne samo da Državno tužilaštvo trpi zbog toga, već i Ustavni sud, instanca koja bi mogla da riješi spor između predsjednika i parlamenta, je onesposobljen da donosi odluke. Razlog za to je tzv. Proces verifikacije, kojim je trebalo da se provjere stručne kvalifikacije sudija i državnih tužilaca, njihova imovinska karta i etička podobnost, ali su mnoge sudije i državni tužioci otpušteni i prije nego što su uopšte urađene provjere. Drugi nisu mogli da prođu stroge kriterijume Komisije za provjeru čiji rad nadgleda EU. Kod ovih institucija se akta gomilaju već godinama.

Za Jordana Dacija, rukovodioca Centra "Albania Rule of Law" glavni problem, kada je riječ o albanskoj reformi pravosuđa, leži u "nedostatku efikasnog mehanizma kojim bi se zamijenile sudije i državni tužioci koji nisu mogli da prođu proces verifikacije". Paraliza pravosuđa dovodi do toga da svake godine stigne 30 odsto novih slučajeva koji ostaju neobrađeni zbog nedostatka personala.

Za blokadu pravosuđa u zemlji vlada i opozicija jedna na drugu predbacuju odgovornost. Dok opozicija vladi predbacuje da blokadu pravosuđa koristi za to da konačno uništi opozicione partije i etablira samovladu, većinska partija predbacuje šefu opozicije da bojkot koristi samo kao alibi da onemogući uspostavljanje nezavisnog pravosuđa, jer bi on kao prvi bio osuđen.

Protiv šefa opozicije u ovom trenutku albansko i američko državno tužilaštvo vodi istragu protiv Baše zbog pranja novca i falsifikovanja dokumenata u vezi sa jednom aferom oko doniranja sredstava jednoj partiji u SAD. Još jedan otvoren račun Baša ima iz vremena dok je bio ministar unutrašnjih poslova. Tokom nasilnih demonstracija Socijalističke partije, koja je tada bila u opozciji, ispred kancelarije predsjedika Salija Beriše snajperisti su ubili četiri nenaoružana demonstranta.

Naporni pregovori bez uspjeha

Bundestag bi na jesen trebalo da dâ Albaniji i Makedoniji zeleno svetlo za početak pristupnih pregovora sa EU. Dok su mnogi poslanici jedinstveni u vezi sa otvaranjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom, prema Albaniji vlada suzdržanost.

Posebno poslanici CDU/CSU zatežu da Albaniji u ovoj situaciji otvore ova veoma važna vrata ka EU. Zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika CDU/CSU, Johan David Vadepul bi najradije da vidi da je trenutna kriza prevaziđena i smatra problematičnim za demokratiju održavanje lokalnih izbora bez učešća najveće opozicione partije. Jer, više od polovine kandidata za gradonačelnike neće imati protivkandidata iz drugih partija. Ovaj političar CDU, kojem je specijalnost spoljna politika, do posljednjeg dana je pokušavao da posreduje između vlade i opozicije, ali bez uspjeha.

Socijalistička partija nije bila spremna, kaže, da razgovara o mogućem odlaganju izbora. Oni ne žele da omoguće presedan zbog ucjene bojkotom. Pri tom Socijalistička partija opoziciji predbacuje da jedino zbog toga što se nije dobro pripremila, ne želi da izađe na izbore. I poslanik Zelenih u Budnestagu, Manuel Saracin smatra da bojkot opozicije nije opravdan, i da se tu zapravo radi o žestokoj borbi za moć između Rame i Baše. Ova borba je svakako nepovoljna u pogledu predstojeće odluke Bundestaga, kaže Saracin za DW, ali i naglašava da će njegov Poslanički klub, jednako kao i Poslanički klub SPD glasati za otvaranje pristupnih pregovora za obje zemlje - i to bez obzira ko bude pobjednik u ovoj borbi za vlast.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android