Albaniji treba kompromis, a ne sukob
14. maj 2019
Albanija je ponovo na naslovnim stranama. U ponedjeljak su, kao i u subotu, scene iz Tirane podsjetile na devedesete godine. Opozicija još od februara održava svoj protestni ritual, ali sada su eskalirale demonstracije protiv vladajućih socijalista i premijera Edija Rame koji se optužuju za masovnu korupciju.
Demonstranti su pokušali da upadnu u sjedište vlade, letjeli su Molotovljevi kokteli, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove. Bilans su desetine povrijeđenih na obje strane i enormna materijalna šteta.
„Želimo Albaniju poput Evrope" glasi moto višemjesečnih protesta. Predsjednik najveće opozicione partije Ljuljzim Baša ohrabren je velikim brojem ljudi na ulicama i najavljuje nova okupljanja. Od parlamentarnih izbora 2017. opozicija nepopustljivo zahtijeva ostavku vlade koju optužuje za nepotizam, upletenost u kriminalne poslove i netransparentno dijeljenje tendera.
Korupcija je tradicionalno najvažnija politička tema u Albaniji. Iako je zemlja u međuvremenu sprovela reformu pravosuđa koja se ocjenjuje primjernom za cijeli region, Albanija i dalje važi za najkorumpiraniju državu Evrope. Albanci svoju državu doživljavaju kao klijentelistički sistem kojem ništa ne treba vjerovati.
Manjak saradnje između najvećih partija, disfunkcionalna vlada i politička kontrola nad pravosuđem izazivaju zastoj demokratije – tako je Economist Intelligence Unit ocijenio stanje u zemlji u prošlogodišnjem indeksu demokratije.
Politička klima je od promjena 1992. praktično neprestano obilježena žestokim sukobima vlasti i opozicije. Prepirke počinju poslije svakog glasanja optužbama za izbornu manipulaciju. Ali nijedna politička debata se ne vodi argumentima već samo na nivou ličnih netrpeljivosti.
Vodeći političari velikih partija ne mogu i ne žele da govore jezikom razuma i pomirenja, naprotiv. Sukob je beskompromisan, a drugoj strani se prebacuje sva krivica. Dijalog ili kompromis kao lajtmotivi politike nemaju mjesta u albanskoj priči. Tu se svi drže svojih rovova, iako znaju da politička kriza otežava integraciju u Evropsku uniju.
Jedini izlaz iz krize je pravi demokratski dijalog kao temelj neophodnih reformi. Konsolidovanje pravne države i uspostavljanje slobode štampe su samo dva od važnih problema na koje stalno ukazuje EU i koje se Albanija obavezala da riješi.
Zemlji sada ne trebaju ni nasilne demonstracije niti produbljivanje jaza u društvu. Svako otezanje može imati teške posljedice – prošle godine je Albanija propustila termin za planirano otvaranje pristupnih pregovora sa EU. Bilo bi pogubno ukoliko se pregovori i ove godine odlože.