Afganistan i pouke za Mali

Nakon ponižavajućeg završetka misije u zapadnom Afganistanu, Angela Merkel obećala je temeljitu procjenu. Od rezultata će "ovisiti koje političke ciljeve realno možemo postaviti za buduće i sadašnje misije u inozemstvu", rekla je kancelarka.

Tako dakle i misija Bundeswehra u Maliju, u zapadnoj Africi. S više od 1000 vojnika, uključena je u dvije različite misije: jednu od 2013. u misiji UN-a pod nazivom MINUSMA za stabilizaciju sjevera, gdje islamistički pobunjenici više puta pokušavaju preuzeti kontrolu nad tim područjem. Ova se misija smatra najopasnijom od svih za Bundeswehr. Dvanaest vojnika ozlijeđeno je u samoubilačkom napadu u junu.

Tu je i misija EU za obuku EUTM, trenutno pod njemačkim vodstvom. Ona bi trebala omogućiti lokalnim snagama Malija i susjednim državama Mauritaniji, Nigeru, Burkini Faso i Čadu da same osiguraju sigurnost i stabilnost. U Afganistanu je taj cilj katastrofalno propao: vojska, koja je 20 godina bila obučena i oklopljena, jedva je pružala otpor talibanima.

Tu je i francuska antiteroristička operacija "Barkhane" i operacije zemalja G5 Sahel u Maliju. Bivša kolonijalna sila Francuska je daleko najvažniji strani akter u Maliju. 

"Ne može se govoriti o napretku"

Za Thomasa Schillera, predstavnika Zaklade Konrad Adenauer u regiji, rezultati inozemne intervencije su skromni: "Unatoč godinama međunarodnog djelovanja, unatoč obuci malijskih oružanih snaga, malijska država ostaje vrlo slaba, a malijske trupe su uglavnom neučinkovite." Ne može se "ne nastaviti vječno operacija koja je neuspješna".

Slično to vidi i sigurnosni stručnjak Thomas Kaim iz Berlinske zaklade za znanost i politiku. Kad su u pitanju ključni ciljevi obuke snaga sigurnosti, borbe protiv terorizma i stabilizacije zemlje, "ne može se govoriti o napretku", kaže on.

Bivši NATO-ov general Hans-Lothar Domröse je, nakon što su talibani zauzeli Kabu, izjaviol za ARD, ne spominjući izričito Mali, da cijeli zapadni koncept obuke, podrške i savjetovanja lokalnih oružanih snaga očito ne funkcionira izvan Europe.

Pitanje izvoza demokracije je završeno

Čini se da su političari ionako napustili političke ciljeve demokratizacije. Ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je nakon pobjede talibana da vojne operacije nisu prikladne "za dugoročni izvoz državnog uređenja". Markus Kaim također smatra da je to skinuto s dnevnog reda u doglednoj budućnosti, "jer je bilanca stanja nakon Afganistana jednostavno previše otrežnjujuća".

Međutim, izvoz demokracije nikada nije bio prioritet u Maliju. Političar CDU -a Johann Wadephul ovako opisuje njemački interes: "U Maliju i cijeloj zoni Sahela radi se o sigurnosti Europe." Europa je izravno pogođena rizicima u regiji, "od međunarodnog islamističkog terora do organiziranog kriminala i velikih migracijskih kretanja".

Puč vojnika obučenih na Zapadu protiv vlastite vlade

Katja Keul iz Zelenih pravi sljedeću razliku: UN-ova operacija MINUSMA "legitimna je, potpuno realna i djelomično uspješna", ali ograničava činjenicu da se ne može očekivati ​​da će sukobi biti smireni samo time. S druge strane, misija za obuku EUTM-a uopće ne bi mogla biti uspješna, "jer ne znamo gdje borave obučeni borci i kome će na kraju služiti". Wadephul i Keul zaprepašteni su što su vojnici koje je EU obučila u Maliju već dva puta izvršili udar protiv vlastite vlade. "Ova se misija ne smije nastaviti ovako", kaže Keul.

Umirovljeni general-potpukovnik Rainer Glatz, bivši zapovjednik Operativnog zapovjedništva Bundeswehra, nedavno se u sedmičniku "Die Zeit" požalio da, baš kao i u Afganistanu, postoji nedostatak koordinacije između različitih vojnih i civilnih operacija u Maliju: EU, UN-a, Francuske i  G5 - zemalja Sahela. Bez ukupne koordinacije, međutim, ne može se postići uspjeh. Stručnjak za sigurnost Markus Kaim čak vjeruje da zadaće različitih aktera nisu nužno "komplementarne, već dijametralno suprotne". 

Također se radi o savezničkoj solidarnosti

Dakle, vrijeme je za povlačenje, na što se poziva lijeva stranka i desničarski populistički AfD u Bundestagu?

Johann Wadephul želi zadržati misiju unatoč svim problemima, "čak i ako potraje dulje". U prilog tome je govorio i kandidat za kancelara Armin Laschet. Katja Keul prekinula bi EUTM. Ali za misiju MINUSMA kaže: "Sve dok plave kacige rade svoj posao, zaštitna komponenta Bundeswehra i dalje ima svrhu."

Pitanje da li ostati ili se povući također se odnosi na pitanja savezništva, baš kao što je njemačka misija u Afganistanu prvotno osnovana iz solidarnosti sa SAD -om nakon napada 11. septembra 2001. godine. U Maliju je savezna vlada demonstrativno na strani Francuske, koja snosi najveći teret u Maliju, i želi pokazati europsku sposobnost djelovanja s misijom EU za obuku.

Dok političar CDU-a Norbert Röttgen u međuvremenu smatra da saveznička solidarnost nije dovoljna kao razlog za nastavak boravka u Maliju, njegov stranački kolega Johann Wadephul ističe da "Pariz pomno promatra što radi Berlin. To pokazuje koliko je važna francusko-njemačka suradnja".

Francuzi sumnjaju u svoju ulogu u Maliju

Međutim, Francuzi sada razmišljaju o prekidu borbene misije "Barkhane" zbog nedostatka uspjeha i povlačenju 2.000 od trenutno oko 5.100 vojnika iz Malija. Francuska vlada nada se da će se misija MINUSMA zauzvrat povećati. Na to je pozvao glavni tajnik UN-a António Guterres. Njemačka se suočava s pitanjem hoće li povećati svoje trupe u Maliju i na taj način djelomično uskočiti u prazninu koju je Francuska ostavila iza sebe, ili će doći do zaključka da je čitavo poduhvat postao besmislen.

Ako se pita njemačko stanovništvo stvar je prilično jasna: prema istraživanju YouGov-a objavljenom početkom septembra, 44 posto ispitanika je za povlačenje Bundeswehra, a samo 23 posto za nastavak raspoređivanja. Nova savezna vlada nakon izbora 26. septembra morat će dati odgovor o posljedicama koje želi izvući iz katastrofe u Afganistanu za misiju u Maliju.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu