Brza prehrana sve popularnija

Kada je McDonalds 4. decembra 1971. otvorio svoj prvi restoran u Njemačkoj, hamburger je stajao 95 pfeninga. Pored hamburgera su se na jelovniku tada nalazili još i cheeseburger, Coca cola, Fanta i kava.

Danas je McDonalds mnogo više od obične pečenjarnice. Ima 38.000 podružnica širom svijeta, od čega 1.448 u Njemačkoj. I na tome ne trebalo ostati: „Mi u sljedećim godinama planiramo veliku ekspanziju", kaže jedan glasnogovornik ove kompanije čije je njemačko središte u Münchenu.

Sve nezdravija prehrana unatoč zdravim trendovima

U sedamdesetima se, kako kaže Margareta Büning-Fesel, direktorica Saveznog ureda za prehranu, povećalo zanimanje građana za kulturu prehrane i općenito međunarodnu kuhinju. To je pogodovalo širenju do tada egzotičnih jelovnika s klasičnim fast-foodom. No u Njemačkoj (Zapadnoj) porast utjecaja američke prehrane je započeo odmah poslije Drugog svjetskog rata dolaskom i stacioniranjem američkih vojnika.

Prvo što je preplavilo zapadnonjemačko tržište su bili napici s visokim postotkom šećera. U sedamdesetima se po prvi put počelo govoriti o pretilosti, dakle o pretjeranoj i nezdravoj debljini, kao ozbiljnom zdravstvenom problemu u Njemačkoj. Od 1990. do 2013. se broj muškaraca koji spadaju u bolesno debele povećao za 40 posto. Hans Hauner sa Else Kröner-Fresenius centra za prehranu na Tehničkom sveučilištu u Münchenu govori i o porastu konzumacije mesa i mesnih prerađevina u posljednje vrijeme.

Zdrava prehrana – pitanje novca

Znanstvenici bilježe i porast potrošnje brze hrane i to ne samo hamburgera nego i pizze, kobasica, kebaba…"Samo u 40 posto domaćinstava se još redovito kuha. To je povezano sa sve većim brojem domaćinstava s jednim članom", kaže Hauner.

Trend zdrave prehrane s pahuljicama i raznim sortama müslija koji je krenuo u osamdesetima, te sve češća rasprava o kvaliteti prehrane nisu nužno doveli do toga da se danas građani hrane zdravije. „Mnogi bolje obrazovani vode računa o tome što jedu. No s druge strane imamo slabije obrazovanije i financijski ne baš tako dobro stojeće slojeva društva. Jedan dio stanovništva se danas hrani lošije nego prije pedeset godina", kaže Hauner.

To potvrđuje i Büning-Fesel koja kaže kako još uvijek velik broj stanovnika zbog pomanjkanja sredstava nije u stanju prehranjivati se pravilno. „Prehrana je još uvijek pitanje novca: u restoranu je hrana skuplja nego u zalogajnici. Svježe namirnice su još uvijek skuplje od industrijski prerađenih", kaže ova znanstvenica. No ono što i bolje stojećima danas nedostaje je vrijeme za pripremu namirnica.

Porast broja restorana brze prehrane

Zato munjevito raste broj restorana brze prehrane. Još je i prije pandemije koronavirusa udio prometa gastronomskih lanaca premašio trećinu. Tokom pandemije se taj udio još povećao.

Broj restorana bez posluge je od 14.648, koliko ih je bilo 2005. godine, porastao na 35.656 u 2019. Zaključak znanstvenika: današnji stanovnici Njemačke i u dugoročnoj usporedbi sa svojim precima ne prolaze tako dobro. „Možda zvuči čudno ali prije rata se u Njemačkoj konzumiralo mnogo više krumpira i kruha, a kruh je bio mnogo grublji, tj. sadržavao je mnogo više balastnih tvari nego danas, što ga je činilo zdravijim. O konzumaciji šećera da se i ne govori", kaže Hauner.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu