30 godina južnoafričke demokratije

Nova demokratska država, Južnoaftička Republika, bila je puna euforije na prvim slobodnim izborima 1994. godine. Ljudi su satima stojali u redovima da bi glasali. Duh optimizma pratio je Nelsona Mandelu, koji je izabran za predsjednika poslije 27 godina provedenih u zatvoru.

Afrički nacionalni kongres (ANC), Mandelina politička partija i bivši pokret protiv aparthejda, i danas vlada, ali gledajući unazad na proteklih 30 godina u „zemlji nade", stanje je otrežnjavajuće: ekonomija je u lošem stanju, društvo je podijeljeno po rasnim linijama, a ljudi se ne osjećaju shvaćenim od strane svojih političara.

Jaz između bogatih i siromašnih takođe raste – iako je jedna od centralnih briga vlade ANC, kada je stupila na dužnost bila je prevazilaženje ovog jaza i stvaranje jednakih mogućnosti za sve. Frustracija zbog ovog propalog sna je duboka.

Međutim, postoje i važna dostignuća. Fredson Guilengue, programski direktor za Južnoafričku Republiku u Fondaciji Roza Luksemburg u Johanesburgu, ističe njih nekoliko:

„Uspjeli smo da uvedemo jedan od najprogresivnijih ustava na svijetu, uspostavimo nezavisno pravosuđe, postignemo slobodu štampe i stvorimo uslove za slobodne i poštene izbore", kaže Guilengue u intervjuu za DW. On takođe pominje prava LGBTQ osoba, prošireno obrazovanje - i veći pristup električnoj energiji, stambenom prostoru i socijalnim uslugama za siromašne.

Na primjer, ustav demokratske Južnoafričke Republike bio je prvi u svijetu koji je zabranio diskriminaciju zbog seksualne orijentacije. Država je 2006. godine postala peta država na svijetu i prva država u Africi koja je dozvolila istopolne brakove.

Korumpirani interesi

Štaviše, Južnoafrička Republika i dalje ima snažno i aktivno građansko društvo koje glasno zastupa svoja prava. Međutim, posljednjih godina zemlja je patila zbog interne dinamike unutar ANC-a. Borba za vlast i korumpirani interesi su više puta vraćali zemlju unazad.

Posljedice: svakodnevni nestanci struje – koje izaziva državni snabdjevač električnom energijom "Eskom", koji grca u korupciji i dugovima - zatim visoka nezaposlenost, kriminal i siromaštvo, rastući troškovi života...

Prema mišljenju Guilengueu, nezaposlenost mladih – skoro svaka druga mlada osoba mlađa od 34 godine smatra se nezaposlenom – dodatno podstiče društvenu nestabilnost. Razlog: ta činjenica pojačava osjećaj da stranci oduzimaju malobrojna raspoloživa radna mjesta domaćima.

Razočaranje politikom

Vladajuća stranka je tokom godina stalno gubila povjerenje. ANC bi mogao da padne prvi put ispod cenzusa od 50 odsto na izborima u maju - na kojima se predsjednik Siril Ramafosa kandiduje drugi put.

Ekonomski analitičar Daniel Silke tvrdi da postoji duboko razočaranje zbog nesposobnosti oslobodilačke stranke. Ona „nije u stanju da održi etičke standarde koje je postavio Nelson Mandela“, kaže Silke za DW.

Južnoafrikanci su ljuti na rukovodstvo što je protraćilo priliku da odvede Južoafričku Republiku u vrh nacija nakon njene jedinstvene tranzicije. „Napori da se ljudi zbliže u naciju, koji su bili zaista primjetni u ranim Mandelinim godinama, isparili su", kaže Silke.

Pad pod Džejkobom Zumom

Zemlja je ušla u najozbiljniju krizu pod vođstvom Džejkoba Zume, koji je vladao od 2009. do njegove smjene 2018. godine. Za to vrijeme pljačkom, uz pomoć svoje široke korupcionaške mreže, doveo je državu do ivice bankrota. Južnoafrička Republika se od ovoga nije oporavila. Zapravo, klijentelizam i nepotizam traju do danas, naglašava Silke.

Kolaps infrastrukture i logistike sa stagnirajućom ekonomijom je svakodnevni podsjetnik propadanja nekada najbogatije industrijske zemlje u Africi. „Međutim, među stanovništvom je mnogo neraspoloženja", kaže Silke.

Duboke rane iz ere aparthejda

Kritički posmatrači takođe postavljaju pitanje da li su tri decenije dovoljne da se eliminiše nasljeđe dugih i dubokih procesa kolonijalizma i aparthejda. Vern Heris, izvršni direktor Fondacije Nelson Mandela, vidi društvo u velikim poteškoćama: „Moramo da se zapitamo zašto nismo bolje radili", kaže on za DW.

Zato što je ljestvica postavljena visoko: „Neki mladi ljudi kažu da je Mandela bio izdajnik", kaže Vern, misleći pritom na njegova obećanja o boljem životu u ujedinjenoj zemlji. „Moramo se baviti ovim diskursima i ponovo razmisliti o nekim kompromisima koje smo napravili."

Početkom 1990-ih svi su bili svjesni da će biti potrebno nekoliko generacija da se društvo izliječi i popravi i u njega usidri demokratija. „Brzo smo zavedeni da povjerujemo da možemo da riješimo stvari za kratko vrijeme", kaže Heris. „U nekim slučajevima, ovo je dovelo do brzih rješenja koja nam nisu donijela dobro."

Međunarodni mirotvorac

Na međunarodnom planu, izgleda da Južna Afrika želi da se pozicionira – posebno nakon svog iskustva aparthejda – kao šampion borbe protiv ugnjetavanja na globalnom nivou, kaže Guilengue.

Zbog toga zemlja predvodi mirovne inicijative, šalje trupe u zemlje u regionu i ide pred međunarodne sudove: Krajem decembra 2023. Južnoafrička Republika je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu optužila Izrael da je prekršio Konvenciju o genocidu u ratu u Gazi.

Zemlja je shvatila da tradicionalno partnerstvo sa Zapadom nije uravnoteženo i da se mora promijeniti. „Iz tog razloga, Južnoafrička Republika se zalaže za reforme u Savjetu bezbjednosti UN i članica je BRIKS-a, koji tvrdi da se bori za poštena pravila i ekonomska partnerstva", kaže Guilengue i dodaje: „Možda ćemo postati aktivnija Južnoafrička Republika u budućnosti, kako u Africi, tako i širom svijeta."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu