Južnoafrička tužba za genocid protiv Izraela

Južnoafrička Republika u svom zahtjevu za pokretanje pravnog postupka, tvrdi da su izraelska „djela i propusti (…) genocidnog karaktera, jer su počinjeni s potrebnom specifičnom namjerom (…) da unište Palestince u Gazi kao deo šire palestinske nacionalne, rasne i etničke grupe."

I Južnoafrička Republika i Izrael su članovi Konvencije o genocidu iz 1948. Taj međunarodni ugovor obavezuje svoje potpisnice na sprječavanje i kažnjavanje zločina genocida. Genocid, prema ugovoru, čine određene radnje čiji je cilj uništenje, u cjelini ili djelimično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe.

Navedeno je da su razlog za inicijativu Južnoafričke Republike akcije i prijetnje Izraela palestinskom narodu posle 7. oktobra 2023. Izrael je objavio rat militantnoj grupi Hamas, koju su SAD, Evropska unija, Izrael i druge zemlje označili kao terorističku organizaciju. Hamas je ubio oko 1.200 ljudi i uzeo više od 200 talaca u napadu na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Od tada je više od 20.000 Palestinaca ubijeno u izraelskom bombardovanju Gaze. Humanitarna situacija u Gazi se od početka sukoba pogoršava.

Izrael navodi da njegove vojne akcije u Gazi imaju cilj da unište Hamas kako bi država Izrael bila bezbjedna od ove militantno-islamističke grupe.

Koji je sud nadležan?

Južnoafrička Republika pokrenula je postupak pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu 29. decembra 2023. Međunarodni sud pravde je najviši sud Ujedinjenih nacija, a ponekad se naziva i Svjetski sud. Za razliku od Međunarodnog krivičnog suda (ICC), ovaj sud se ne bavi individualnom krivičnom odgovornošću, već sporovima među državama.

Počevši od ovog četvrtka, 11. januara 2024, Međunarodni sud pravde otpočinje saslušavanje obje zemlje.

O čemu je riječ na saslušanjima?

Poslije saslušanja, Međunarodni krivični sud će odlučiti da li će odobriti zahtjev Južnoafričke Republike za uvođenje privremenih mjera, kao neke vrste hitne pomoći, koja će važiti dok je slučaj u toku, kaže za DW Majkl Beker, docent međunarodnog prava i ljudskih prava na Triniti koledžu u Dablinu.

Južnoafrička Republika zatražila je od Međunarodnog suda pravde nekoliko privremenih mjera. Među njima je i zahtjev da Izrael „odmah obustavi svoje vojne operacije u Gazi i protiv nje", kao i da se ne upušta u akte genocida i da preduzme razumne mjere da ga spriječi, ali i da omogući pristup humanitarnoj pomoći. Južnoafrička Republika takođe traži redovne izvještaje Međunarodnog suda pravde o ovim mjerama.

Zašto Južnoafrička Republika pokreće slučaj?

U prijavi sudu na 84 stranice, Južnoafrička Republika pominje „svoju obavezu – kao države-članice Konvencije o genocidu – da spriječi genocid".

Ta zemlja je oštar kritičar Izraela. Vladajuća partija Afričkog nacionalnog kongresa (ANC) godinama upoređuje politiku Izraela u Gazi i na Zapadnoj obali sa nekadašnjim južnoafričkim režimom aparthejda, koji je praktikovao rasnu segregaciju. To poređenje koristi i južnoafrički predsjednik Siril Ramafosa.

Izrael te tvrdnje odbacuje. Prijava Južnoafričke Republike Međunarodnom sudu pravde takođe navodi tu tvrdnju i govori o „pozadini aparthejda" u vezi s izraelskim tretmanom palestinskog naroda.

Šta kaže Izrael?

Izrael odlučno odbacuje optužbe za genocid: „Izrael sa gnušanjem odbacuje krvnu klevetu koju širi Južnoafrička Republika, kao i podnošenje tužbe Međunarodnom sudu pravde", napisao je portparol izraelskog ministarstva spoljnih poslova Lior Hajat na platformi Iks, nekadašnjem Tviteru. Pritom formulacija „krvna kletva" označava dokazano lažnu optužbu, kojom su srednjovekovni hrišćani tvrdili da Jevreji ubijaju hrišćansku decu da bi pili njihovu krv u verskim ritualima.

Optužbe su takođe odbacili izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predsjednik Isak Hercog. Hercog je na svom nalogu na Iksu (X) napisao da je u razgovorima s američkim državnim sekretarom Antonijem Blinkenom naglasio da će se pred Međunarodnim krivičnim sudom „ponosno i jasno predstaviti osnovno pravo Izraela da se brani".

Izrael će učestvovati na saslušanjima i poslati bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Ahrona Baraka kao sudiju.

Odluka Izraela da učestvuje je „dobra stvar za međunarodnu pravdu", ocjenjuje za DW stručnjak za međunarodno pravo Beker i podsjeća da je Izrael u prošlosti često odlučivao da ne učestvuje u međunarodnim postupcima.

Šta bi mogao da bude ishod?

Ishod preliminarnog postupka potpuno je otvoren. Sud bi mogao da se odluči za privremene mjere ili protiv njih, mogao bi čak da zaključi i da nije nadležan za slučaj.

Ukoliko bi se Međunarodni sud pravde proglasio nadležnim i odlučio da donese mjere, on ne bi morao da slijedi prijedlog Južnoafričke Republike, već bi mogao da formuliše i sopstvene mjere, objašnjava Beker. On očekuje da postoji jak razlog da Sud odredi privremene mjere, ali ne očekuje da će one biti tako dalekosežne kao što su neki od južnoafričkih zahtjeva.

Što se tiče zahtjeva Južnoafričke Republike da se ne ometa pružanje humanitarne pomoći ljudima u Gazi, Beker misli da je „relativno vjerovatno da će sud zahtevati od Izraela na ovaj ili onaj način da obezbijedi da humanitarna pomoć stigne u Gazu u mnogo većoj količini nego što se trenutno dešava".

Najpre će u četvrtak Sud saslušati argumente Južnoafričke Republike. U petak će izraelska delegacija dobiti priliku da se izjasni. Očekuje se da će odluka o zahtevu za uvođenjem preliminarnih mera biti doneta relativno brzo, moguće u roku od nekoliko nedelja.

Ako slučaj pređe u sledeću fazu, na odluku o njegovoj suštini – o pitanju da li je Izrael počinio navedena dela ili ne – moglo bi se čekati godinama.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu