Čega se boje Nijemci?
9. septembar 2019
U teorijama koje odavno kolaju se navodi da su Nijemci zbog hiperinflacije iz 1923., dva svjetska rata, bijega i protjerivanja, te na kraju izgradnje Berlinskog zida, u 20. stoljeću bili u kolektivnom strahu. Nestanak šuma? Nuklearne rakete? Ozonska rupa? Glasnici koji su im očito dovoljan razlog za razmišljanje o propasti svijeta.
Teror i Trump
U ovom stoljeću, Nijemce su mučili strah od ekonomskog pada, terorizma ali i od - Donalda Trumpa. Sve je to saznalo R+V osiguranje, jedno od najvećih osiguravajućih društava u Njemačkoj. Ono još od 1992. ispituje Nijemce o njihovim strahovima. Uostalom, osiguravajuća društva i žive od opasnosti i strahova.
Brigitte Römstedt iz R+V osiguranja za DW kaže da je ove godine iznenadio pad indeksa strahova na ljestvici. "Iznenadio zbog toga što ipak postoje hitni problemi koje treba riješiti poput klimatskih promjena. Ali, vidimo da u godinama kada je strah zapravo bio vrlo velik na kraju dođe do opuštanja i to se dogodilo ove godine", kaže ona i dodaje: "Osim toga, dobra ekonomska situacija posljednjih godina imala je pozitivan učinak. Strah od nezaposlenosti, na primjer, nizak je kao i uvijek."
Izbjeglice stalno na TV-u
Ove godine posebno je velik strah da će država biti preplavljena velikim brojem izbjeglica. 56 posto Nijemaca se boji toga - broj jedan na ljestvici zabrinutosti. Odmah iza toga je strah da će doći do napetosti kao rezultat daljnjeg priljeva stranaca.
"Vrlo malo ljudi zapravo ima osobna, neugodna iskustva s izbjeglicama, koja bi ih mogla uplašiti", kaže Ulrich Wagner, profesor socijalne psihologije na Sveučilištu u Marburgu. Uz to, broj novih izbjeglica od 2016. godine neprestano opada. "Debate u politici i medijima o ovoj temi pokreću takve strahove", kaže Wagner za DW.
Policija u Njemačkoj je inače u prvoj polovici ove godine registrirala 609 napada na izbjeglice. Pod napadima se pored ostalog podrazumijevaju uvrede, huškanje, podmetanje požara i opasne tjelesne povrede. Svaki četvrti prijavljeni napad je izvršen u njemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg, navodi list Neue Osnabrücker Zeitung.
Strah je duboko ukorijenjen na istoku
Koliko se brinemo o nečemu zavisi od toga koliko se intenzivno raspravlja o nekoj temi. "Prema najnovijim podacima, na primjer, strah od terorizma znatno je opao u odnosu na prošlu godinu", kaže Wagner i ističe da "mi jednostavno ne razgovaramo toliko o nekim prijetećim događajima i to ljude čini sigurnijima."
Još jedan rezultat studije pokazuje da su žene malo više zabrinute od muškaraca. „To se nije promijenilo od 1992. godine", kaže Brigitte Römstedt iz R+V. Međutim, vidljiva je još jedna razlika: "Na istoku zemlje strahovi su i do deset posto veći nego na zapadu." To je valjda i objašnjenje zašto desno-populistička stranka Alternativa za Njemačku na istoku može prikupiti puno glasova. Posljednji primjer su izbori u njemačkim saveznim pokrainama Brandenburgu i Saskoj.
Römstedt objašnjava ovu razliku činjenicom da su se mnogi ljudi na istoku osjećali napušteno jer su zarađivali manje novca nego na zapadu. Za socijalnog psihologa Wagnera također važnu ulogu igra i nedostatak iskustva u odnosu sa strancima.
"Paradoks je da manje ljudi migrantskog podrijetla i izbjeglica živi u istočnoj Njemačkoj nego na zapadu Njemačke, a strahovi su tamo veći. Ljudi u istočnoj Njemačkoj jednostavno imaju manje mogućnosti za stjecanje iskustva s izbjeglicama", kaže Wagner.
Najveći strah Nijemci, kad se radi o bolestima, zapravo imaju od srčanog udara i raka. To su ubojice broj jedan. Ili da su će biti ozlijeđeni u prometnoj nesreći. Ta sudbina svake godine pogodi oko 400.000 ljudi u Njemačkoj. Ipak, čini se da to ljude ne plaši puno jer svakoga dana milijuni ljudi se voze u automobilima brzinom većom i od 100 kilometara na sat.
Iako su prometne nesreće svakodnevni događaji, one dosta manje utječu na naše strahove nego neobični događaji. "Ova greška u ljudskoj obradi podataka se mora pokušati korigirati. Može se, na primjer, pokušati uvijek iznova razjasniti da je strašan događaj užasan, ali da ima malo utjecaja na vlastiti život."
Neustrašiv i vjeran?
„Rezultati istraživanja R+V pokazuju da u Njemačkoj polako opadaju prekomjerni strahovi", kaže Wagner. Međutim, nije ni poželjno da čovjek živi bez straha. „Strahovi imaju svoju funkciju. Ako znamo da su određene stvari opasne, onda ih ima smisla izbjegavati", kaže Wagner. Stoga je nepromišljeno odreći se svih strahova. Dakle, malo „German Angst" neće naškoditi.