Istočni Nijemci skeptičniji prema demokratiji

Prošlo je skoro 30 godina otkako su ljudi u Istočnoj Nemačkoj - u Lajpcigu i mnogim drugim gradovima - izašli na ulice da demonstriraju za slobodu putovanja, slobodne izbore i demokratiju kao oblik društvenog uređenja. Međutim, mnogi građani u Istočnoj Njemačkoj danas nisu sasvim uvjereni u ovo posljednje. To sugerira istraživanje Demoskopskog instituta Allenbach, urađeno za Frankfurter Allgemeine Zeitung. Samo 42 posto ispitanika sa istoka zemlje je u reprezentativnom istraživanju navelo da je demokratija, koja se praktikuje u Njemačkoj, najbolji mogući oblik vlasti. U Zapadnoj Njemačkoj to je mišljenje koje je imalo 77 posto ispitanika.

Niko ih ništa nije pitao

Kako to? Jesu li građani koji žive na istoku i koji su u velikoj mjeri zapamtili DDR, načelno skeptičniji prema demokratiji? Nisu, kaže Martina Weyrauch, direktorica Brandenburške Centrale za političko obrazovanje.  "Mislim da poenta nije u tome što Istočni Nijemci nisu u stanju da izvuku pouku i što još uvijek idealizuju diktaturu."

Umjesto toga mora se razmotriti kakva su iskustva građani imali tokom i nakon mirne revolucije: „Šta se sve dogodilo sa tim ljudima bez da ih je iko išta pitao. Cijeli taj proces se najčešće ne uzima u razmatranje, a te promjene su dovele do toga da su dijelovi stanovništva vrlo skeptični prema svima koji su na vlasti. Iskustvo demokratije imaju ljudi u stabilnim uslovima - a toga u postrevolucionarnim godinama na području bivšeg DDR-a, kako smatraju mnogi građani, nije bilo.

Skepticizam prema tržišnoj ekonomiji

Ekonomski sistem se na istoku i zapadu takođe procjenjuje vrlo različito. U zapadnoj Njemačkoj, 48 posto ispitanika vjeruje da ne postoji bolji sistem od tržišne ekonomije. U Istočnoj Njemačkoj to misli samo 30 posto stanovništva. "Ovo ima veze sa činjenicom da je posljednjih 30 godina vladalo vrijeme neizvjesnosti - ekonomski i u smislu sopstvene egzistencije. Djeca su odlazila sa sela, niko nije znao šta će se dogoditi, posebno kada se zatvori i posljednja prodavnica u mjestu", kaže Weyrauch. "50 posto svih radnih mjesta u industriji je izgubljeno, gotovo da niko nakon 1990. godine nije radio ono što mu je bila struka prije pada Željezne zavjese."

Takođe interesantno: Iako je samo za 26 procenata zapadnih Nijemaca danas relevantno, da li neko dolazi kao Nijemac sa Istoka ili Zapada, prema istraživanju Instituta Allensbach u istočnim saveznim državama je pitanje da li je neko sa Istoka ili Zapada (Osi ili Wesi) važno je za više od polovine stanovnika, odnosno za njih 52%. Porijeklo i dalje ima glavnu ulogu u mnogim glavama istočnih Nijemaca. To se ogleda i u aktuelnoj izbornoj kampanji za predstojeće izbore u Brandenburgu, Saksoniji i Tiringiji u jesen 2019. godine. "Mnoge stranke instrumentaliziraju istočnu Njemačku za predizbornu kampanju. To je prilično zaostao način političke borbe", kaže Martina Weyrauch. Bilo bi bolje da su lokalni političari ohrabrili istočne Nijemce da budu kosmopoliti i dobiju samopouzdanje.

Nejednaki životni uslovi

Direktorica Instituta Allenbach, Renate Köcher ističe da je studija pokazala i da se mnogi istočni Nijemci očigledno osjećaju kao "stranci u svojoj kući". U intervjuu za nedjeljnik "Die Zeit" kancelarka Angela Merkel se stavila na stranu istočnih Nijemaca. Kaže kako može razumjeti frustraciju mnogih istočnih Nijemaca: "Nade da će izjednačavanje uslova života ići brzo, u nekim područjima su uništene."

Kancelarka se pokazala prilično samokritično. Zadatak koji je pred političarima, je jasan: "Uvijek se polazilo od toga da će se uslovi života na istoku i zapadu Njemačke izjednačiti. Ali, kada i danas vidite znatne razlike u platama ljudi u Baden-Virtembergu i Saksonije-Anhalt onda to mnoge nervira." Stoga, sada bi zadatak politike morao biti da stvori jednake uslove života na istoku i zapadu Njemačke.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android