Politički značaj haške odluke

Solvig Rihter, naučna saradnica nemačke fondacije „Nauka i politika“, za Dojče vele komentariše odluko o oslobađanju hrvatskih generala Gotovine i Markača,

DW: Bivši hrvatski generali Ante Gotovina i Markač oslobođeni su krivice. Kako ocenjujete presudu Haškog suda?

Solvig Rihter: „Ja nisam pravnica i ne mogu oceniti presudu sa pravne strane. Međutim, apelacioni sud je došao do sasvim drugačije presude nego prva instanca. Obe presude počivaju na različitim interpretacijama konkretnih vojnih koraka, između ostalog artiljerijskih sukoba. Interesantno je i da sud nije bio složan prilikom donošenja presude, tanka većina tri od ukupno pet sudija donela je ovu presudu. Ali, i jedna i druga presuda, u maju 2011. i sadašnja su presude po principu 'sve ili ništa', koje se delimično mogu objasniti različitim ocenama pravnih finesa. Ipak, one imaju ogroman politički značaj. I zato današnja odluka ima vrlo velik istorijski, ali i politički značaj za celokupni proces u regionu i za pomirenje.“

Šta ova presuda znači za verodostojnost suda u Ujedinjenih nacija?

„U pozitivnom smislu, on pokazuje da sudije ne donose političku odluku i da ih ne podstiču politički motivi, kako je to često prebacivala hrvatska javnost. Sud je presudio na osnovu pravnih odluka. On nije iz političkih motivacija osudio generale. Ipak, postavlja se pitanje političke uloge suda, naročito za vreme glavne tužiteljke Karle del Ponte. Gonjenje Gotovine imalo je ogroman politički značaj 2005. Sada bi taj značaj možda trebalo dovesti u pitanje.“

Kako će se presuda odraziti na proces pomirenja između Hrvata i Srba iz Hrvatske, i šta to znači za odnose između Srbije i hrvatske, odnosno odnose u regionu?

Problem koji tu vidim jeste da su sve strane, kako Hrvati tako i bivša glavna tužiteljka Karla del Ponte postavljali osnovno pitanje uloge Hrvatske u građanskom ratu. Međutim, Haški sud jeste krivični sud, presude se ne mogu donositi bez dokaza. Sud nije komisija istoričara. Ipak, politički značaj ovog postupka prevazilazi pravnu dimenziju. Bojim se da bi zbog toga mogle da se osete ohrabrenim grupe koje imaju nediferencirani stav prema prošlosti – kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji.“

Autori: Anto Janković / Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Ivan Đerković