Konjički turizam - nova prilika za selo
3. jun 2019.
U Hrvatskoj je registrovano 24 000 konja za jahanje, ali je taj potencijal nedovoljno iskorišćen u komercijalne svrhe. „Verujem da bi hrvatsko selo moglo živeti bolje od konja nego od krava"
Turističko jahanje nije sportska disciplina, nego stil života onih koji jahanjem otkrivaju nove predele, dive se prirodi, uče o lokalnoj istoriji i kulturi i sve to uz pomoć zvanično registrovanih konjičkih turističkih vodiča. To nam kažu članovi Nacionalnog udruženja konjičkih turističkih vodiča ENGEA. Hrvatska ima deset takvih vodiča, svi su obuku završili u Italiji i svi žive na području Bjelovarsko-bilogorske županije gde je označena prva i za sada jedna takva staza u zemlji.
Raj na zemlji
„Vodič mora poznavati anatomiju, prehranu i život konja, konjičku opremu i sve ono što se koristi u jahanju. Mora znati da pruži prvu pomoć, mora poznavati saobraćajne propise, ljudsku psihu i na kraju, mora da zbrine konja, da ga hrani i da se brine o njegovom zdravlju. Gostima govorimo o prostorima u kojima se krećemo, o flori i fauni, stazama, sastavu, tla, divljači. Ako se zaustavimo neko vreme na jednoj lokaciji onda angažujemo klasične turističke vodiče“, govori za DW Ivica Pirin, prvi konjički turistički vodič u Hrvatskoj.
ENGEA ima 35 000 članova i podružnice u osam evropskih zemalja - Italiji, Grčkoj, Sloveniji, Kipru, Austriji, Nemačkoj, Francuskoj i Hrvatskoj kao i van Evrope - na Kubi, u Panami, Argentini i američkoj saveznoj državi Vajooming ima. Sedište je Italiji, svojim članicama pomaže u organizaciji i reklami, a podatke o sertificiranim stazama s odmorištima prevodi na ruski, engleski, nemački i talijanski jezik.
Bilogorska konjička turistička staza duga je 91 kilometara, na njoj je 23 horses welcome punktova – seoskih turističkih imanja, konjičkih klubova, odmorišta, vinarija, izletišta, etno kuća i drugih objekata kulturne i istorijske baštine. Staza izbegava glavne komunikacije, asfaltne putove, naseljena mesta i prolazi nedirnutim terenima, uz vodotoke, krivuda blagim brežuljcima i dolinama, u zaklonu visokih šuma. Pregled staze obavio je međunarodni tim stručnjaka nakon čega je, u jesen 2016. zvanično registrovana i uvrštena u međunarodni katalog konjičkog turizma za 2018./2019.
„Ostali su bez teksta, opisivali je kao raj na zemlji. Za razliku od drugih država gde su staze nasipane ovde su prirodne, mekane. Oduševljeni su krajolikom i prostorom kojim nesmetano mogu prolaziti a da im niko ne otvara i zatvara vrata i ne pita gde idu. Staza i ceo projekt se temelji na tradiciji deset vrlo aktivnih konjičkih udruženja sa stotinu konja, obučenih konjanika i uzgajivača od kojih je nekoliko proteklih godina otvorilo seoska turistička domaćinstva. Udružili smo snage i već se vide prvi rezultati tog zajedništva", kaže Jasna Baniček Fila, bivša direktorka Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije, koja je pokrenula ovu priču.
Na malenom bregu
O prvim rezultatima najbolje može posvedočiti Vladimir Vlajinić, vlasnik seoskog imanja od 15 hektara „Na malenom bregu" u selu Ribnjačka, na rubovima Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. On je rođen u Zagrebu, živeo u Italiji i na Tenerifima, a onda se sa svojom porodicom preselio ovde.
Na oranicama proizvode travu i seno, uzgajaju 70 ovaca i 7 konja, imaju povrtnjak, voćnjak i vinograd. Turizam je došao nešto kasnije, trenutno je na raspolaganju pet ležajeva, a u završnoj fazi su radovi na objektu s deset kreveta.
Razvili su nekoliko kvalitetnih turističkih programa jahanja na stazi i gastronomsku ponudu s namirnicama koje sami proizvode i domaćim receptima. Počelo je skromno, uglavnom su dolazili izletnici, školske ekskurzije i tu i tamo domaći gosti na spavanju.
„Svi vikendi su popunjeni. Prošle godine imali smo 250 noćenja. Približno 80 posto gostiju aktivnih jahača dolazi iz Njemačke, Austrije, Italije i Slovenije", kaže Vlajinić.
Konji unosniji od krava
Renco Tomi, italijanski međunarodni stručnjak za konjički turizam zadivljen je uređenošću, lepotom i čistoćom hrvatskog krajolika.
"Hrvatska ima izvrsne uslove za razvoj konjičkog turizma. Očuvana priroda, briga o dobrobiti konja, stručno vođene konjičkih udruga, s ponudom lokalne gastronomije, zanimljiva kulturno-istorijska ostavština i sinergija svih u tom lancu kakvu sam ovde doživio, zahtevnom gostu može pružiti vrhunsku uslugu i doživljaj", kaže Tomi.
U Hrvatskoj je registrovano oko 24 000 jahaćih konja i taj potencijal je za sada nedovoljno iskorišćen u komercijalne svrhe. Ovde kažu da imamo šta da ponudimo, možda i više nego zemlje u kojima je konjički turizam razvijen. Vladimir Vlajinić zaključuje: „Verujem da bi hrvatsko selo moglo živeti bolje od konja nego od krava".