Što će biti sa Sirijcima u Nemačkoj?

Otkako je u Siriji 2011. počeo građanski rat, milijuni ljudi su postali izbjeglice: većina je ostala u Siriji kao raseljene osobe ili su potražili utočište u susjednim zemljama poput Turske, Libanona, Jordana, Iraka i Egipta. Kada je riječ o Europi, posebno mnogo izbjeglica iz Sirije primila je Njemačka.

Koliko Sirijaca živi u Njemačkoj?

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, krajem 2023. godine u Njemačkoj je živjelo oko 973.000 Sirijaca. Od tog broja, procjenjuje se da ih je oko 712.000 u statusu osoba koje traže zaštitu. Taj broj uključuje tražitelje azila čiji su postupci u tijeku, odbijene tražitelje azila, kao i one koji uživaju privremenu zaštitu iz humanitarnih razloga.

Značajan dio tih ljudi došao je tijekom izbjegličkog vala 2015. godine, kada je više od 320.000 Sirijaca potražilo zaštitu u Njemačkoj. Mnogi od njih sada imaju dozvolu stalnog boravka, a manji broj je u tzv statusu "trpljenja" (Duldunga). To znači da, iako im je boravak privremeno dopušten, njihova pravna situacija ostaje neizvjesna. Ova skupina ljudi često ima ograničen pristup mogućnostima za rad i radno osposobljavanje.

Zaustavljeno odlučivanje o zahtjevima za azil

Godine 2024. Sirija je ponovno bila najvažnija zemlja podrijetla tražitelja azila u Njemačkoj. Do studenoga ove godine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, Sirijci su podnijeli gotovo 75.000 zahtjeva za azil, slijede Afganistan s 34.300 i Turska s oko 29.600 zahtjeva.

Međutim, 9. prosinca, dan nakon pada Assadovog režima u Siriji, Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) odlučio je odmah prestati donositi odluke o zahtjevima za azil sirijskih državljana. Prema vlastima, pogođeno je 47.270 tražitelja azila iz Sirije, od kojih je 46.000 onih koji su prvi put zatražili azil. Za one koji su ranije dobili taj status, novonastala situacija u Siriji trenutno nema utjecaja.

Ove godine u Njemačkoj je podneseno ukupno 236.000 zahtjeva za azil. U taj broj nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine, jer oni dobivaju status privremene zaštite bez azilantskog postupka.

Prosječna dob 25 godina

Većina sirijskih izbjeglica u Njemačkoj su muškarci, a samo oko 41 posto su žene. Istodobno, Sirijci u Njemačkoj su mlađi od opće populacije: njihova prosječna dob je oko 25 godina. Pritom ih je 37 posto maloljetnih.

Prema podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, više od 60 posto onih koji su zatražili azil u Njemačkoj između 2017. i 2023. bili su u braku. Mnogo djece sirijskih izbjeglica rođeno je u Njemačkoj: od 2019. (kada je istraživanje počelo) do 2024. rođeno je oko 56.200 djece.

Više od 60 posto Sirijaca koji su od 2015. zatražili azil u Njemačkoj su Arapi, a oko trećina pripada kurdskoj manjini. Jasna većina, više od 90 posto, su muslimani, manje od dva posto su kršćani, a oko jedan posto su Jezidi.

Gdje žive Sirijci u Njemačkoj?

Većina Sirijaca živi u saveznim državama kao što su Sjeverna Rajna-Vestfalija, Bavarska i Baden-Württemberg. Posebno su im privlačni zbog gustoće naseljenosti (što posebno vrijedi za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju) i bolje ponude na tržištu rada.

Veliki gradovi poput Berlina, Münchena i Hamburga također nude pristup programima i mrežama podrške. Ruralne regije obično su manje popularne među izbjeglicama jer nude manje prilika za integraciju i mogućnosti zapošljavanja.

U usporedbi s drugim skupinama izbjeglica, sirijske se izbjeglice smatraju dobro kvalificiranima. Gotovo polovica ljudi koji su došli u Njemačku između 2015. i 2017. završila je srednju školu ili fakultet. Među onima koji su kasnije došli u Njemačku bilo ih je više od trećine. U školskoj godini 2022./23. Godine 2010. oko 186.000 sirijskih učenika pohađalo je jednu od općeobrazovnih škola u Njemačkoj, a još 50.000 strukovnu školu.

Jezične barijere i problemi s diplomama

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, oko 226 600 Sirijaca trenutno je zaposleno i plaća doprinose za socijalno osiguranje (od svibnja 2024.). Krajem studenog 2024. oko 279.600 Sirijaca bilo je prijavljeno na Zavodu za zapošljavanje pod rubrikom "tražeći posao". Od tog broja, njih 155.100 vode se kao "nezaposleni". To znači da su dostupni na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti im je 37 posto.

Mnogi rade u sektorima kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo ili njega, a također brzo raste interes za daljnjim usavršavanjem i profesionalnim kvalifikacijama. Najveće prepreke zapošljavanju su jezična barijera, kao i problemi s priznavanjem sirijskih kvalifikacija.

Povratak će pogoršati krizu zdravstvenog sustava

Ljudi iz Sirije imaju posebno važnu ulogu u zdravstvenom sektoru, gdje preuzimaju poslove za koje nedostaje radne snage. Mnogi su se uspjeli zaposliti u području njegovatelja, posebno kroz specijalizirane programe osposobljavanja.

Ako se sada žele ili moraju vratiti u svoju domovinu - kako već zahtijevaju neki njemački političari - trenutni nedostatak kvalificirane radne snage u zdravstvenom sektoru će se pogoršati. Savezno ministarstvo zdravlja žali se da je već sada oko 200.000 radnih mjesta u oblasti njege nepopunjeno.