Što znači riječ "remigracija" i tko ju zloupotrebljava?

Najgora riječ 2023. (Unwort des Jahres 2023) u Njemačkoj je zapravo znanstveni pojam: sociolozi pojam „remigracija" promatraju kao fenomen kada se ljudi vraćaju u svoju zemlju podrijetla nakon što su određeno razdoblje života proveli u inozemstvu. Ovo se može dogoditi kao odgovor na promjenu lokalnih političkih prilika, na primjer kada završi rat ili kada režim bude smijenjen. Remigracija može biti i prisilna, odnosno rezultat deportacije ili protjerivanja.

Izvorno pojam "remigracija” ne znači: državno kontroliran proces u kome se pojedinci istrgnu iz svog uobičajenog okruženja protiv njihove volje, čak i silom, kako bi bili izbačeni iz zemlje. A upravo to traže desni ekstremisti, koji su u studenom tajno raspravljali o takvim planovima.

Sastanku u Potsdamu, koji je prošlog tjedna otkrila istraživačka mreža Correctiv, prisustvovali su, između ostalih, i predstavnici Alternative za Njemačku (AfD), stranke koju je njemačka Ustanova za zaštitu ustavnog poretka djelomično okarakterizirala kao desno ekstremističku. AfD pak trenutno, prema aktualnim anketama, doživljava vrtoglav uspon i čak bi mogao postati najjača politička snaga na izborima u tri savezne pokrajine istočne Njemačke.

U međuvremenu AfD je najavio da raskida ugovor sa suradnikom čelnice stranke Alice Weidel nakon što je on sudjelovao na sastanku u Potsdamu. Prema informacijama ARD-a, ugovor o radu Rolanda Hartwiga kao savjetnika Alice Weidel bit će "sporazumno raskinut", rekao je glasnogovornik stranke. Rečeno je da to stupa na snagu odmah, a daljnjih objašnjenja nije bilo.

„Remigracija" je najgora riječ 2023

S obzirom na to da desničarski ekstremisti nekada izvlače iz konteksta ozbiljan znanstveni pojam i prisvajaju ga u svoje političke svrhe – jezična kritična kampanja „najgora riječ godine” na to želi skrenuti pozornost.

Nakon što je izabrana za najgoru riječ godine, ova obmana više neće biti tako lako izvodiva, nada se bivši glavni tajnik konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) Ruprecht Polenz, koji je ove godine pomogao u odlučivanju o pojmu kao gostujući član žirija. „Bezopasni izraz remigracija koriste nacionalisti AfD-a i Identitetskog pokreta da prikriju svoje prave namjere – deportaciju svih ljudi s navodno pogrešnom bojom kože ili podrijetlom, čak i ako su njemački državljani“, objasnio je Polenz.

AfD već dugo koristi tu riječ

Od otkrića Correctiv-a u Njemačkoj se vodila široka rasprava o tajnom sastanku – a time i o pojmu remigracija. Desničarski ekstremisti već duže vrijeme koriste taj pojam: „Od 2016. godine desničarske skupine pokušavaju ideološki prilagoditi i reinterpretirati pojam koji potječe iz istraživanja migracija", rekla je glasnogovornica žirija Constanze Spieß, prenosi Katolička novinska agencija (KNA). Termin se također može naći u raspravama Bundestaga tijekom cijele godine.

Zastupnik AfD-a Roger Beckamp rekao je 5. rujna u raspravi o nedostatku stambenog prostora: „Uspješna stambena politika za našu zemlju je zapravo milijunska remigracija." Ovo je „tehnički moguće“ i „moralno nužno“. Mogli biste to vidjeti drugačije, „ali onda mrzite ovu zemlju“, rekao je Beckamp zastupnicima iz drugih stranaka.

U Njemačkoj je, prema podacima Saveznog ureda za administraciju, skoro 280.000 ljudi moralo napusti zemlju do sredine 2023. godine, pri čemu je većina imala tolerirani status tzv. Duldung - odnosno potvrdu koja odgađa deportaciju. Samo 54.330 ljudi moralo je napusti zemlju, a da nisu imali Duldung.

Ove brojke jasno pokazuju što je također bila tema sastanka u Potsdamu: Svatko tko poziva na „milijunsku remigraciju“, zapravo misli na protjerivanje ljudi kojima je po sadašnjem zakonu dozvoljeno da trajno žive u Njemačkoj.

Prema Correctiv-u, u Potsdamu se eksplicitno bavilo i pitanjem kako njemački državljani mogu biti protjerani iz zemlje. To bi predstavljalo kršenje članka 3. Temeljnog zakona (njemačkog ustava), koji kaže: "Nitko ne smije biti diskriminiran ili privilegiran zbog svoga spola, svog podrijetla, svoje rase, svog jezika, svoje domovine i roda, svoje vjere, svog vjerskog ili političkog uvjerenja”.

Stručnjaci upozoravaju na trivijalizaciju

Stručnjaci stoga upozoravaju da riječ remigracija ima za cilj banalizirati namjere desničarskih ekstremista. Evangelička novinska agencija citira istraživačicu ekstremizma iz Frankfurta Alice Blum: „Izraz, koji u početku zvuči obično, koristi se za vođenje politike koja je sve samo ne bezopasna.” Svatko tko koristi naizgled bezazlen termin ili ga nekritički širi u izvještavanju, prikriva nasilne i vrlo prijeteće zahtjeve nove desnice koji se s njim povezuju.

Sociolog Matthias Quent je u gostujućem članku za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung napisao: „Ove zločinačke namjere nisu nove, ali besramnost s kojom se planovi za remigraciju javno predstavljaju, brane i relativiraju, čak i poslije otkrića, tjera vas da zadrhtite."

S njegovoga gledišta, koncept remigracije AfD-a može se promatrati kao namjera da se počine „rasno motivirani državni zločini”. Quent ovo piše koristeći formulaciju koja potječe iz izvještaja u procesu zabrane desničarske ekstremističke stranke NPD, koja je već duže vrijeme aktivna u Njemačkoj. Proces je propao 2017: Savezni ustavni sud je utvrdio da je imala protuustavna namjere, ali da nije imala dovoljan utjecaj da te namjere provede.

„Remigracija" podsjeća na prvu najgoru riječ godine

Izvještaj o sastanku izazvao je raspravu o zabrani AfD-a. Istovremeno su održane demonstracije za otvoreno društvo i slobodno-demokratski osnovni poredak.

Ovi ciljevi su također bili osnova za prvu najgoru riječ godine: Društvo za njemački jezik je prvi put izabralo najgoru riječ 1991. godine nakon što su neonacisti u istočnonjemačkom gradu Hoyerswerdeu fizički napali ljude za koje su smatrali da nisu Nijemci. A najgora riječ 1991. godine preuzela je njihov borbeni koncept da njihovo okruženje treba postati „slobodno od stranaca" (ausländerfrei).

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.