„Što više demoniziramo Putina, pregovori će biti teži“

„Sankcije dugoročno nanose štetu, ali nikada ne mogu kratkoročno promijeniti stanje na bojištu. One moraju sankcioniranoj strani ponuditi poticaj za promjenu neprihvatljivog ponašanja“, kaže kanadska politologinja Janice Gross Stein, govoreći o ratu u Ukrajini i reakciji Zapada.

„Što ćemo poduzeti ako Putin okonča borbene akcije? Ukidamo li onda sve sankcije ili samo one najteže? Takvi poticaji su suština svakog režima sankcija, ali se trenutno potpuno gube iz vida“, kritizira Stein u razgovoru za online izdanje njemačkog tjednika Zeit.

Stein, poznata stručnjakinja za međunarodne odnose i rješavanje konflikata, te osnivačica „Munckove škole globalnih poslova“ na Sveučilištu u Torontu, navodi da Zapad mora pregovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „A što ga više demoniziramo, što više naše emocije preuzimaju primat, to će teže biti za NATO-u stvoriti prostor za pregovore.“

Prema njenim riječima, Putin možda vjeruje u svoju povijesnu misiju „ujedinjenja izvorno ruskih naroda“. „Ali i šefovi država sa ogromnim ambicijama mogu potpasti pod pritisak. Putin vidi pukotine u svom sistemu. Njegovi najbliži suradnici su zabrinuti zbog posljedica ovog rata u samoj Rusiji, a ni Putin nije sasvim odsječen od realnosti. On nije imun na štetu koju ovaj rat nanosi njegovom ugledu u Rusiji, ako se ovako loše nastavi.“

Dvije moralne zapovijesti

Pitanje je, navodi poliologinja, koliko daleko je Putin spreman ići. Jer, još nikada Zapad nije iskusio direktni sukob s nuklearnom silom u čijoj vojnoj doktrini je i opcija korištenja taktičkih atomskih bombi. „Bilo bi nadmeno tvrditi da je to samo blef. Nitko ne zna što je u glavi predsjednika Putina osim Putina samog“, dodaje Stein.

Dobro je, kaže, što NATO šalje obrambeno oružje Ukrajini, ali je i pametno da se ne miješa više od toga. „Jer, imamo najmanje dva moralna izazova istovremeno. Jedan je kako pomoći žrtvama brutalnog napadačkog rata, dakle Ukrajincima“, kaže ona. „Druga moralna zapovijest je pak ograničenje rata i izbjegavanje smrti stotina tisuća ljudi u Rusiji i Europi.“

Na pitanje prisiljava li pritisak javnosti na Zapadu NATO u žešću konfrontaciju, ona kaže da je pritisak zaista ogroman: „Ali političari imaju zadatak prosvijećivanja javnosti. Moraju objasniti ljudima koliko brzo jedan rat može prerasti u sasvim drugi red veličine. Prvi svjetski rat počeo je sukobom Austrije i Srbije u ljeto 1914. U rujnu je od toga postao svjetski rat.“

nr (die zeit)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu