Što veća zarada to bolji svijet

Kad njegovo poduzeće zarađuje novac, svijet postaje malo bolji - i obrnuto. Frank Hoffmann je socijalni poduzetnik i osnivač tvrtke Discovering hands, tvrtke sa sjedištem u njemačkom Mülheimu na Ruhru. On slijepe žene obučava da svoje izuzetno osjetilo opipa iskoriste za rano otkrivanje raka dojke.

Jedna od tih žena je Filiz Demir. Ova 41-godišnjakinja je najprije izgubila vid, a zatim je ostala i bez posla u knjigovodstvu jedne tvrtke. Izobrazba za otkrivanje raka dojke opipom pružila joj je novu šansu. Sad si Filiz Demir svakoga dana uzima vremena za Hoffmannove pacijentice, centimetar po centimetar prelazi po njihovim grudima provjeravajući ima li otvrdnuća ili čvorova. Stručnjakinje kao ona mogu osjetiti i milimetarska otvrdnuća. Tako se rak može ranije otkriti, a time se znatno povećavaju izgledi liječenja, kaže Hoffmann.

Profit i opće dobro

Kapital za pretvaranje svoje poslovne ideje u pravi posao Hoffmann je prije pet godina dobio iz jednog investicijskog fonda koji isključivo pomaže takve ideje koje imaju pozitivan utjecaj na opće dobro. A to je investicijsko područje koje sve više raste, kako je pokazala jedna studija Zaklade Bertelsmann objavljena ovih dana.

Njemačko tržište kapitala za poslove koji uz pitanje rizika i visine zarade uključuju i pitanje, koristi li tako uloženi novac općem dobru, još je uvijek slabo, pokazala je ova studija. Ali, niša "Social Impact Investment" sve je popularnija. Radi se o strategiji kojom se potencijalnim investitorima pored zarade obećava i veća društvena vrijednost. "Investicija bi trebala razviti mjerljiv socijalni učinak", kaže stručnjak Zaklade Bertelsmann Jake Benford.

Lakše do novca

Kapital koji je u Njemačkoj uložen s orijentacijom na pozitivno društveno djelovanje od 2012. godine je utrostručen, kaže se u studiji, i sad iznosi oko 70 milijarda eura. To je samo sitni dio ukupnog investicijskog obujma, jer velike količine novca koji investiraju mirovinske blagajne i osiguravajuća društva pretežito su uložene u klasične poslovne modele. Ali, sve više ulagača pokazuje zanimanje za društveno angažirana ulaganja, tvrde financijske agencije specijalizirane za takav oblik investicija.

To iskustvo potvrđuje i Johannes Weber. On je osnivač fonda Ananda Ventures, a to je - pored Pionier Bonventure - jedan od dva njemačka investicijska fonda koji upravljaju velikom većinom kapitala uloženog u općekorisne poslovne ideje. Dok je kod prvog takvog fonda bilo vrlo teško od investitora skupiti oko sedam milijuna eura, za drugi fond je u kratkom vremenu skupljeno više od 22 milijuna eura. "Novac investiramo u poduzeća koja su osnovana kako bi riješila neki socijalni problem", kaže Weber. Ali, ti poslovi moraju biti tako zamišljeni da ostvare prikladnu renditu od pet do šest posto. U portfoliju fonda Ananda Ventures nalazi se, primjerice, start-up-poduzeće koje autiste s njihovim posebnim sposobnostima koristi kao IT-konzultante. Ali, fond podupire i otvaranje jeftinih dječjih vrtića ili specijalna tablet-računala za dementne ljude.

Dobro učiniti još boljim

Trend prema odgovornom ponašanju s investicijama zapravo nije potpuno nov. Pod pojmom "divestment" u međuvremenu brojni ulagači se okreću od investicija u, po njihovom mišljenju, prljave poslove s ugljenom i naftom. Alternativne banke, kao što je primjerice GLS-Bank u njemačkom Bochumu, obećavaju već godinama da će investirati samo u ono što je korisno za okoliš ili društvo. I takve investicije su već neko vrijeme u porastu.

Financijski proizvodi orijentirani na opće dobro, kako ih definira studija Zaklade Bertelsmann, postavljaju još više zahtjeve, objašnjava Benford. "Radi se o tomu da se ne čini samo dobro, kao kod milodara, nego da se to dobro učini još boljim." U to pripada i mogućnost konkretnog mjerenja djelovanja tih investicija.

I država štedi

Frank Hoffmann iz tvrtke Discovering hands rado ukazuje tko sve profitira od njegovog poduzeća: žene kod kojih se rak može ranije otkriti, slijepi čiji hendikep se shvaća kao određena sposobnost i koji tako izbjegavaju nezaposlenost, država koja ne štedi samo na troškovima za socijalna davanja, nego i u zdravstvenom sustavu. Jer, liječenje raka u kasnijim fazama prosječno po pacijentu stoji 57.000 eura.

Ali, tu je i očekivanje investitora da zarade. Do kraja 2017. bi Hoffmannovo poduzeće trebalo zapošljavati više od 50 slijepih žena specijaliziranih za rano otkrivanje raka dojke, a tada će poduzeće ne samo pokrivati svoje troškove nego početi donositi profit.