Što traže nacionalisti u Europskom parlamentu?

"Populisti svih zemalja - ujedinite se! Skupa smo jači u borbi protiv  'EU-superdržave'!" S tim sloganom desničarska stranka "Alternativa za Njemačku" (AfD) kreće u izbore za Europski parlament u svibnju sljedeće godine. Na stranačkom Kongresu u Magdeburgu, posvećenom evropskim izborima, glavni kandidat njemačke populističke desnice Jörg Meuthen je pred 600 delegata izjavio: Radim na stvaranju "jednog velikog poslaničkog kluba". Pri tome je mislio na usku suradnju s drugim europskim desničarskim populistima. Heinz-Christian Strache u Austriji, Matteo Salvini u Italiji i Viktor Orban u Mađarskoj su "prirodni saveznici" AfD, primijetio je Meuthen.

Njegov izbor nije predstavljao iznenađenje. Meuthen je već sada zastupnik u Europskom parlamentu i kopredsjedavajući AfD. No bez obzira na glasne najave, taj plan sprovesti u djelo neće mu biti jednostavno, i to iz više razloga. Jedan od njih je što populisti između sebe nisu dobri prijatelji, tvrde poznavaoci prilika u Bruxellesu. Ne bez razloga su njihovi predstavnici aktualno podijeljeni na tri frakcije: ENF, EFDD i ECR. Pronaći saveznike među populistima očito nije u Bruxellesu nimalo lako.

Meuthen sam u parlamentu

AfD u Europskom parlamentu momentalno nema neki veći značaj. Nakon izbora 2014. je u EP ušlo doduše sedam zastupnika. No trenutno još samo Meuthen predstavlja u tamo svoju stranku. Ostalih šestoro je u međuvremenu AfD - oni su bili žrtve unutarstranačke borbe između umjerenih i radikalnih snaga. Pospješiti suradnju u stranačkoj familiji Meuthenu do sada nije pošlo za rukom i on se može pohvaliti uspješnim zbijanjem redova s drugim strankama slične orijentacije u EP.

Tu je njegova prethodnica Frauke Petry bila puno uspješnija: 2016. godine je Petry sa šefom austrijskog FPÖ Stracheom ispijala pivo na najvišem planinskom vrhu Njemačke pod nazivom Zugspitze. Početkom 2017. godine uslijedio je samit s Geertom Wildersom iz Nizozemske, s Marine Le Pen iz Francuske i s Talijanom Salvinijem. No od izlaska Frauke Petry iz stranke u jesen 2017. nije bilo sličnih dešavanja.

"Kada je u pitanju internacionalna suradnja primjetan je vrlo mali angažman AfD-a. To nema veze s tim da AfD to ne želi već s tim da druge partije ne žele suradnju", kaže Franziska Schreiber koja je napustila AfD. Njena knjiga "Inside AfD" (AfD iznutra), koja je objavljena ovog ljeta, odslikava mračan scenarij po kojem AfD ide nezaustavljivom spiralom radikalizma.

Stranka pod prismotrom

To je razlog za suzdržanost kod drugih stranaka, piše u svojoj knjizi Franziska Schreiber. "Vrh FPÖ ili Marine Le Pen sa svojom Nacionalnom frontom se upravo trude da svoje partije odvoje od ekstremnog desničarskog kursa. Nitko ne želi opeći prste, jer se ne zna kakav će naredni skandal izazvati AfD i da li bi se to moglo negativno odraziti na situaciju na domaćem terenu". Petry je za razliku od drugih uživala povjerenje u pogledu njene intencije da želi držati podalje svoju partiju od ekstremnog desničarskog kursa.

Lako je moguće da će se AfD uskoro naći pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka (njemačke tajne službe koja se bavi obavještajnim aktivnostima unutar zemlje). Odluka o tome bi trebala biti donesena do kraja godine. Ukoliko do toga dođe, to bi i za međunarodni imidž stranke bio veliki udarac.

Razlike među populistima

Za razliku od Frauke Petry na listi Meuthenovih potencijalnih saveznika nedostaje jedno ime: Marine Le Pen. Jedan populist očito nije što i drugi populist i tu postoje velike razlike.

Nakon europskih izbora 2015. su razlike u mišljenjima između tadašnje "Front National" i  AfD dovele do toga da ove stranke nisu krenule zajedničkim putem u Bruxellesu. Meuthen - koji je, kada se radi o privredi, neoliberalne orijentacije i kao takav zagovornik slobodne trgovine - ne voli pozive na protekcionizam koji dolaze iz Francuske  U DW-intervjuu je međutim najavio mekši kurs. On je s tim u vezi rekao da se radi o "stvaranju povjerenja i spremnosti za kompromis".

Na Kongresu u Magdeburgu je još jedno ima stajalo u središtu pažnje: Steve Bannon. Bivši savjetnik Donalda Trumpa od ljeta putuje po Evropi, uzduž i poprijeko, kako bi ujedinio populiste i napravio jednu vrstu "internacionale" pred europske izbore. Samo u Njemačkoj Bannon još službeno nije bio. Jörg Meuthen je pokušao i intervjuu za DW to pozitivno predstaviti: Bannon ga je, kaže Meuthen, u međuvremenu nazvao i možda bi se oni uskoro mogla naći na zajedničkoj kavi.

Bannon - koji Bannon?

Ali to ne može sakriti činjenicu da su Bannonovi omiljeni partneri neki drugi populisti. Italija je "puls i srce  moderne politike", rekao je Bannon proteklog ljeta. On smatra da bi redove trebali zbijati Brexit- veteran Nigel Farage i Marine Le Pen. A nedavno je rekao da bi u Budimpešti želio da otvori ured za svoju fondaciju. Političari  AfD se tu nigdje ne spominju.

S druge strane, i u AfD-u postoji skepsa prema Bannonu.  Na saveznim izborima, AfD je angažirao dva konsultanta iz Bannonovog okruženja, ali uspjeh je bio vrlo ograničen, kažu u njihovom Klubu zastupnika u njemačkom parlamentu Bundestagu. Njihov politički način razmišljanja se ipak dosta razlikuje. Otuda i distanca: "U europskoj izbornoj kampanji gospodin Bannon sigurno neće igrati nikakvu ulogu", rekao je Meuthen u intervjuu za DW.

Europska utrka

AfD šalje u Bruxelles borbeni tim. Mjesta na listama su bila vrlo tražena. Na Kongresu u Magdeburgu se do nedjelje navečer prijavilo oko 200 kandidata. Odabrani kandidati su formalno visoko kvalificirani, s međunarodnim iskustvom i samouvjerenim nastupom. Vrh stranke je pitanje odabira kandidata za Europski parlament shvatio vrlo ozbiljno. Cilj je složiti kompetentan tim u Bruxellesu.

Zajednički im je cilj "vratiti EU u Europu domovina" i tako spriječiti nastajanje "EUDSSR-a", dakle neke vrste europskog SSSR-a. "Mi ne želimo napustiti EU, samo je želimo reformirati", rekao je Aleksandar Gauland, drugi kopredsjednik AFD. EU se mora vratiti na prvobitnu ideju o "zajedničkoj luci".

Puno parola, puno populizma - no što to konkretno znači? Svoj izborni program AfD će donijeti u siječnju, no vodeći kandidat Meuthen je već sada dao nekoliko naznaka: "migracijski kaos", više direktne demokracije, bavljenje "valutnim pitanjem". Istovremeno je međutim Jörg Meuthen u intervjuu DW naveo i nekoliko nadnacionalnih zadataka za EU, koji ne mogu riješiti na nacionalnoj razini, poput primjerice zaštite vanjske granice EU, politiku zaštite okoliša i pitanja unutrašnjeg tržište.

"Mostovi ka Istočnoj Europi"

No za sve te teme će AfD trebati partnere u Europi. Možda baš zbog toga Gauland gleda i na istočnu Europu, gdje neke stranke sa sličnim stajalištima već postoje. Povijesno gledano, Nijemci imaju tu ulogu graditelja "mostova prema Istočnoj Europi", smatra Gauland. A s druge strane AfD ima puno razumijevanje za to da na istoku ne žele sudjelovati u formuliranju migracijske politike koju provode Bruxelles i Berlin. Tamo, na istoku, su proteklih stoljeća vladali Turci, i tamo znaju o čemu pričaju. Tamo ne žele da "polumjesecom upotpune neku ponudu šarene raznolikosti", rekao je Gauland i za to dobio veliki aplauz prisutnih.

No na kongresu AfD su došle do izražaja i razlike između raspoloženja u stranačkoj bazi i stranačkog vodstva. Dok je Gauland naglasio, da se stranka ne zalaže za napuštanje EU, mnogi delegati su neskriveno govorili o "De-Exitu", dakle mogućem izlasku Njemačke iz Europske unije. Čini se da se spirala radikalizacije AfD i dalje okreće.