Što su sve donijeli prosvijedi u Srbiji?

Masovni građanski prosvijedi tijekom proteklih tjedana u Srbiji doveli su do vraćanja zakona o eksproprijaciji i izmjena zakona o referendumu, što su i bili glavni zahtijevi inicijative „Kreni promeni".

Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) je priznala politički poraz, i u brojnim izjavama navela da nisu dovoljno slušali glas naroda, i da će sada promijeniti pristup i u komunikaciji s onima koji drugačije misle. U to, međutim, malo tko veruje. Ali, očito je srpske vlasti pokušavaju smanjiti pritisak koji su građani do sada ostvarili na ulicama srpskih gradova.

Inicijativa „Kreni promeni" ističe da će nakon zvaničnih objava vlasti obustaviti dalje blokade prometnica, te da će strateški promišljati daljnje korake, prije svega usmjerene na pravne poteze kompanije Rio Tinto.

Pokret „Ekološki ustanak", međutim, smatra da ništa još nije završeno dok se u Srbiji ne zabrani iskopavanje litija i ne protjera kompanija Rio Tinto. Oni najavljuju nastavak prosvijeda već danas (subota, 11.12.).

Upravo stoga je i „Kreni promeni" odlučio odustati od najavljene proslave na ulicama, jer smatraju da to nema smisla u trenutku kada ostali suborci žele nastavak protesta.

Vlast prisiljena na ustupke

Rezultat dosadašnjih prosvijeda je u svakom slučaju prilično velik, ocjenjuje za DW Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku. „Činjenica da je Vučić ispunio sve zahtijeve pod pritiskom građana je ogroman napredak, ne samo u politici nego i u građanskom aktivizmu. Država je odustala od svojih važnih namjera, i to naprosto zato što je na to bila prisiljena", kaže Popović.

Mislim da se vlast uplašila prije svega potencijala koji su ovi protesti imali, ističe za DW zamjenica glavnog urednika tjednika NIN Vesna Mališić. „Vlast se boji velike odlučnosti i onoga što iza toga slijedi, a to je mobilizacija još većeg broja ljudi. Uspjeh ovih prosvijeda je u tome što je iznenadio vlast, iznenadio opoziciju, a iznenadio je i same građane", kaže naša sagovornica.

Vučić na silaznoj liniji?

Srbiju početkom travnja sljedeće godine očekuju izbori, a jedna od nepoznanica je i kako će sva dešavanja oko prosvijeda, i trenutni politički porazi SNS-a, utjecati na rejting Aleksandra Vučića.

„S jedne strane će svakako biti nekog utjecaja, ali isto tako mora postojati i druga strana koja će prihvatiti one birače koji su razočarani Vučićem", smatra Popović. „Pad popularnosti Vučića i SNS mora biti kapitalizirana kroz dobar oporbeni rad, ali nisam siguran da će oporba tu uspjeti. Utjecat će, dakle, na rejting, ali mislim da je prerano reći kako će to utjcati na rezultate izbora", navodi direktor Centra za praktičnu politiku.

Vesna Mališić primjećuje da je Vučić tijekom proteklih tjedana isprobao razne strategije, od slanja batinaša do pokušaja kompromitacije protesta, i nijedna nije uspjela. „To može okrnjiti njegov rejting. Povezujem to s vraćanjem građana na političku scenu kao važnih političkih aktera. Kad se ta kula moći i vlasti počne obrušavati, to je nezaustavljivo - možda četiri mjeseca nije dovoljno za to, ali ovaj prosvijed je pokazao da je Vučić na silaznoj putanji", navodi zamjenica glavnog urednika NIN-a.

Ekologija teška za manipulaciju

Kalkulacije oko pada rejtinga vlasti bi trebale, međutim, voditi računa i o klasičnom Vučićevom manevar, koji je kompletnu krivicu za situaciju za ova dva sporna zakona prebacio na Vladu Srbije i njene ministre. Poruka za glasače SNS-a je jasna - Vučić je nepogrešiv, i svaki problem koji se pojavi je rezultat ili akcija bivših vlasti, ili su to brljotine aktualnih ministara i premijera. Glasači vlasti tako i u ovoj situaciji Vučića mogu vidjeti kao spasitelja naroda od loših poteza njegovih najbližih suradnika, koje bi Vučić spriječio samo da je ranije za to znao.

„SNS je stranka u kojoj su svi osim Vučića i njegove obitelji potrošna roba", skreće pažnju Dragan Popović, „ali s ovom temom i u ovom momentu mislim da je to malo teže. To mu je bilo daleko lakše kada je riječ o borbi protiv kriminala, ili tako neke općije teme. No s ovom jako konkretnom temom mislim da će to biti dosta teže, i mislim da odavno nije bio u ovako teškoj situaciji", dodaje Popović.

Loša vijest za Vučića je i to što na putu k izborima ipak vidimo izvjesno otvaranje medija, primjećuje Vesna Mališić. „Neki ljudi koji se nikada nisu pojavili na televizijama s nacionalnim frekvencijama, ili na televizijama koje oni kontroliraju, polako se počinju pojavljivati, i to utječe na njihov rejting. Mislim da Vučić sada smišlja izlaznu strategiju kako da ostane čist u svemu ovome, kao što se uspio izmaći iz priče o kriminalu u vrhu vlasti, a ostati navodni borac protiv tog istog kriminala", ocjenjuje Vesna Mališić.

Pomiješane poruke - problem i ovih prosvijeda

Nastavak prosvijeda prate brojne nedoumice, ali trenutno je jasno da će pojedine grupe i pokreti pokušati zadržati prosvijede kao vid pritiska na vlasti. Ekološke teme su i dalje u prvom planu, iako vlasti tvrde da su ispunjeni svi ekološki zahtijevi, pa je nastavak prosvijeda „samo obična politika".

Koliko će ekološkim grupama tu uspjeti, znat će se uskoro, no kako za DW ističe Dragan Popović, „nezadovoljstvo ljudi je ogromno, ali problrem jre da se već šalju pomiješane poruke. Čim jedni žele slaviti pobjedu, a drugi žele nastaviti s prosvijedima, naravno da će jedan dio građana ostati kod kuće. Ljudi ne reagiraju dobro na pomiješane poruke".

Vesna Mališić smatra da je slabost svih prosvijeda do sada bila činjenica da se „pojavljuju razne vođe koji imaju različite želje i ideje, od toga šta bi trebalo da budu zahtijevi, pa do toga kako bi trebalo voditi prosvijede. Mislim da će se tu trošiti prjeko potrebna energija, jer ipak ima dosta do izbora. Ali možda nas i nastavak prosvijeda iznenadi kao što su nas iznenadili i dosadašnji prosvijedi", zaključuje Vesna Mališić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu