Što se stvarno događa na Tibetu?

Svoje pravo ime nije nam želio otkriti. Kaže da ga zovemo Dorji i zapravo ima dobrih razloga da ostane anoniman - jednog moćnog protivnika - Narodnu repubiku Kinu. Ovaj Tibetanac svijet opskrbljuje informacijama iz dijjela svijeta u kojeg strani novinari nemaju pristup: o Autonomnoj Pokrajini Tibetu.

Dorji je takozvani istraživač organizacije "Međunaronda kampanja za Tibet" (ICT). Ovaj 29-godišnjak živi u Dharamsali na sjeveru Indije, gdje je sjedište tibetanske vlade u egzilu. Studirao je na jednom kineskom sveučilištu. S 18 godina je odlučio pridružiti se borbi za Dalai Lamine idale. Dobrovoljno je otišao u egzil u Indiju. Njegova obitelj još i danas živi na Tibetu. Da bi i nju zaštitio, Dorji je želio ostati anoniman.

Kontakti s Tibetom

U Dharamsali skuplja informacije o događajima na Tibetu. "Intervjuiram izbjeglice, koji u Indiju dolaze s Tibeta", priča Dorji o svom radu. "I naravno da imam kontakte s Tibetom, na primjer u području Abi. Od prošle je godine doduše izuzetno teško tamo kontaktirati bilo koga. Ali mi koristimo razne načine da bismo odande dobili informacije i da bismo bili u tijeku sa stanjem tamo", kaže on.

Aba se nalazi u kineskoj provinciji Sichuan na jugozapadu zemlje. Tamo se nalazi samostan Kirti koji je poprište velikih napetosti između Tibetanaca i kineskih snaga sigurnosti. Pripadnici kineskih snaga sigurnosti u samostanu Kirti provode između ostalog, takozvane "patriotske mjere". Redovnici se moraju zaklinjati protiv Dalai Lame. Mnogi su se redovnici samostana Kirti spalili u znak prosvjeda protiv politke koju kineska vlada vodi prema Tibetu. U zadnje dvije godine ukupno je bilo 30 takvih slučajeva samospaljivanja Tibetanaca. Dalaj Lama sam odbija ovakvu vrstu posvjeda. Dorji svejedno ne vjeruje da će akcije samospaljivanja prestati. "Njegova svetost Dalai Lama nije pozvao na samospaljivanje. On ih ne može ni zaustaviti. Ima toliko stvari u svakodnevnom životu Tibetanaca zbog kojih se oni moraju žrtvovati".

Puno političkih izbjeglica

Ranije je svake godine iz Kine u indiju bježalo oko 3.000 Tibetanaca, kaže Dorji. Od prosvjeda na Tibetu 2008. Kina je zatvorila njegove granice. Oko 800 ljudi ipak uspijeva svake godien domoći se egzila u Indiji. "To su ljudi sasvim različitih iskustava. Dolaze na primjer redovnici koji su pobjegli od tih tzv. "patriotskih odgojnih mjera". Od 2008. mnoge se izbjeglice stigle iz politčkih razloga, navodi Dorji. "Oni su 2008. mirno demonstrirali. Mnogi su se morali skrivati jer su ih vlasti tražile nudeći pri tom onome tko ih izda bogatu nagradu. Ti ljudi, koji su bili uključeni u prosvjede, boje se za svoj život".

Informacije koje njegova organizacija objavljuje u potpunosti su pouzdane, tvrdi Dorji. "Čim dobijemo neku inforamciju, na primjer o samospaljivnaju, potražimo još jedan izvor koji bi to potvrdio", kaže on.

Čvrsta vjera u povratak

Tijekom Tibetanskog ustanka 1959. Dalai Lama je morao otići u egzil u Inidiju. Do danas se nije uspio vratiti u svoju domovinu. Frontovi između kineske vlade i Tibetanaca u egzilu su čvrsti. Dalai Lama traži kulturnu autonomiju za Tibet pod kineskom zastavom, vlada u Pekingu tibetanskom duhovnom vođi pak predbacuje separatizam. Unatoč na izgled nepomirljivim stajalištima, Dorji s optimizmom gleda na mogućnost da bi se jednog dana s Dalaj Lamom mogao vratiti na Tibet. "Svatko ima svoje nade i snove. Možda je to nerealno. Ali ja sam čvrsto uvjeren da ću se zajedno s Njegovom svetošću vratiti. Možda za pet, deset ili dvadest godina. Tko zna".

Dalaj Lama će u lipnju navršiti 77 godina.