Što može BRICS?

Grupa BRICS se ovog tjedna sastaje u Brazilu pod sloganom „Ekonomski rast za inovativnu budućnost", a u fokusu je jačanje suradnje na planu znanosti, tehnologije i inovacija, digitalne ekonomije, borbi protiv međunarodnog kriminala, pranja novca i trgovine drogom.

Velike nade

Akronim BRICS (bez Južnoafričke Republike) je 2001. smislio analitičar Goldman Sachsa Jim O´Neil – on je bio uvjeren da će spomenute zemlje ubrzanog gospodarskog razvoja s SAD-om činiti per najjačih gospodarstava na svijetu u 21. stoljeću. Nobelovac Michael Spence je potom predvidio da će BRICS umjesto SAD-a i Europe biti ključni motori svjetskog gospodarstva. On je smatrao da će u prvom desetljeću 21. stoljeća udio BRICS-a u globalnom BND-u prijeći 50%.

Zbog slabog pristupa glavnim funkcijama u međunarodnim financijskim i razvojnim institucijama, BRICS je 2014. Osnovao Novu banku za razvoj (NDB) s idejom da ona financira infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju. Namjera je bila da ta institucija bude konkurencija Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci i da bude prekinut monopol Zapada na financije i razvoj. Banka je imala odobren kapital od 100 milijardi dolara (91 milijarda eura) i ponudila je svoje usluge svim zemljama-članicama UN-a.

Neki su izgubili priključak

Četiri godine kasnije, ona je već bila jedna od najvećih multilateralnih banaka za razvoj. Dala je više od pet milijardi dolara na ime kredita za 21 projekt.

Danas BRICS nema mnogo smisla, napisao je S&P Global Ratings krajem listopada. Nadalje se tvrdi da je BRICS izgubio relevantnost zbog toga što je, dugoročno gledano, gospodarski razvoj članova ove grupe prolazi prerazličito. Gospodarski učinak Kine i Indije je u posljednja dva stoljeća u kontrastu sa slabim rezultatima Brazila, Rusije i Južne Afrike, čiji je udio u globalnom prihodu padao od 2000. godine naovamo. Indija i Kina su uspjele da prijeći predviđanja s prijeloma stoljeća, dok su Rusija i Južna Afrika izgubile priključak 2005. a Brazil 2010. godine. 

Rejting se razlikuje

„Različitost dugoročnog gospodarskog razvoja petoro zemalja su razvodnile pogled na BRICS kao na koherentnu ekonomsku grupaciju", napisao je nedavno O´Neil, dodavši da se povremeno šalio upotrebljavajući akronim IC ciljajući na razočaravajući ekonomski razvoj brazilske i ruske privrede poslije 2011., razvoj koji je daleko ispod onoga što je trebalo ostvariti do te godine na osnovu scenarija planiranog do 2050."

Ne samo ekonomski modeli pet zemalja, nego i njihovi financijski rejtinzi se vrlo razlikuju. Kina je na ljestvici S&P-a stigla do rejtinga A+, dok se ostali nisu mogli popeti tako visoko. Rusija i Indija su pet rangova niže, Južna Afrika i Brazil sedam odnosno osam, rangova niže.

Neke brojke

Južna Afrika se posljednja pridružila bloku i najmanja je od pet zemalja s oko 50 milijuna stanovnika, u usporedbi sa 143 milijuna u Rusiji, 1,2 milijarde u Indiji, 1,34 milijarde u Kini i oko 210 milijuna u Brazilu.

BRICS danas predstavlja 42% globalne populacije, 23% svjetskog BDP-a, 30% svjetskog teritorija i 18% trgovine. U posljednjem desetljeću, BDP grupe BRICS je porastao za 179% a totalna trgovina zemalja-članica se povećala za 94%. Od 2008. do 2017, prosječna stopa gospodarskog rasta u svijetu je iznosila oko 1%, a u zemljama BRICS – oko 8%.

Čemu sve to?

„Važno pitanje glasi: kako će izgledati sljedeći korak BRICS-a u težnji da diktira pravila u međunarodnom poretku kojem je potrebno vodstvo i usmjerenje?" – pitanje je koje je postavila Sanusha Naidu, šefica istraživačkog tima Sveučilišta Juže Afrike.

Prvi službeni samit iz 2009., održan u Ekaterinburgu u Rusiji završen je kratkom deklaracijom koja sadrži 15 obveza – kako prenosi istraživačka grupa BRICS sa Sveučilišta u Torontu i Ruske akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu upravu. Prema analizi te grupe, prosječno je ispunjeno ukupno 77% tih obaveza kao što je izračunao The Economist. Kina najčešće drži riječ, Južna Afrika– najrjeđe.

BRICS je održao izvjestan kredibilitet kao „srednja sila", ali 2019., stupanjem Jaira Bolsonara s njegovom desničarskom agendom na čelo brazilske države, situacija je postala nejasna.

Ali ne treba zaboraviti da se trojica od petorice čelnika nalaze na čelu vrlo autoritarnih država a neki od njih žele biti alternativa globalnoj dominaciji SAD-a: Xi Jinping, Vladimir Putin, Jair Bolsonaro i Narendra Modi.