Što je to uopće salafizam?
1. listopada 2018
Što se podrazumijeva pod salafizmom?
"Salafizam" je skupni pojam za moderni fenomen koji se manifestira na različite načine. Općenito se pod salafizmom podrazumijeva pokušaj shvaćanja i življenja islama na način na koji su to činile prve tri generacije muslimana. Riječ salafizam potječe od arapske riječi „salaf", kojom se aludira na pobožne pretke. Ali to samo po sebi ne razlikuje salafiste od većine muslimana, jer i oni važnu ulogu u svojoj vjeri pripisuju prvim trima generacijama muslimana.
Takozvani puristički salafisti pokušavaju se orijentirati prema proroku Muhamedu i njegovim izjavama – i u toj ranoj fazi islama vide „zlatno doba" svoje religije. Već u 19. stoljeću su postojali teološki reformski pokreti koji su se protivili ideji sekularizacije društva i koji su pozivali na povratak islamskim vrijednostima. Aktualni salafisti ne pozivaju se samo na sunu, način života proroka Muhameda i Kuran; oni odbacuju svako odstupanje od „prave vjere". Po njihovim predodžbama jedino važeće prakticiranje vjere je ono iz rane faze islama, i ne dopuštaju nikakva odstupanja i obnove. Površnosti poput nošenja brade ili hlača „gležnjača" za neke od tih salafista su od esencijalnog značenja.
Po čemu se razlikuju različite struje?
Ugrubo bi se salafizam moglo podijeliti u tri pravca: tradicionaliste, akcioniste i džihadiste. Tradicionalisti se pozivaju na čistoću nauka. Oni pokušavaju isključiti sve (po njihovom viđenju) ne-islamske utjecaje iz života. Koncentriraju se prije svega na individualnu pobožnost i spiritualnost.
Drugi tip je politički salafizam. Njegovi poklonici svoje shvaćanje islama ne žele nametnuti samo drugim muslimanima, nego i cijelom društvu. Pristaše političkog salafizma odbacuju demokratske procese poput izbora. Ali ni to ne vrijedi za sve njih. U Egiptu je primjerice 2011. postojala i jedna salafistička politička stranka.
Treća i najopasnija skupina salafista su džihadisti ili salafistički teroristi. Za razliku od većine salafista oni se ne odriču uporabe sile i u njoj vide legitimno sredstvo. Svoje religiozne i političke stavove žele ostvariti i uz pomoć nelegalnih sredstava. Pritom ne vide neprijatelja samo u Zapadu, već i u muslimanima koji su drugačijeg mišljenja. Upravo se to odbacivanje drugačijih shvaćanja islama i tvrdnja da vjera propada naziva „takfir". Time oni legitimiraju nasilje i protiv svoje vjerske subraće i sestara.
Brojke za Njemačku?
Po mišljenju stručnjaka salafistička scena bilježi najbrži rast među svim strujama iz spektra islamističkih grupacija. Po navodima Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka u Njemačkoj postoji oko 10.800 salafista. Radi se o brojkama iz prosinca 2017. Većinom ih se pribraja političkom salafizmu. Oni se koncentriraju na misionarstvo. Jedan primjer je salafističko udruženje „Prava religija", koje je njemački ministar unutarnjih poslova zabranio prije dvije godine – te ga raspustio. To je udruženje postalo poznato u Njemačkoj posebno kroz akciju „Lies" ("čitaj"), kada su po cijeloj zemlji dijelili besplatne primjerke Kurana.
Većina salafističkih udruženja ne poziva otvoreno na primjenju nasilja. Neka jasno kažu da su protiv toga. Pokrajinska Služba za zaštitu ustavnog poretka u Sjevernom Porajnju i Vestfaliji govori o ukupno 3.000 „pripadnika scene" u toj saveznoj pokrajini. Od toga Služba za njih oko 780 kaže da su spremni na nasilje. U cijeloj Njemačkoj je po podacima Saveznoga kriminalističkog ureda poznato oko 690 osoba koje se naziva „islamističkim ugroziteljima". To su osobe za koje sigurnosne službe pretpostavljaju da bi mogle počiniti politički motivirana kaznena djela.
Sudeći po navodima Službe za zaštitu ustavnog poretka, proteklih godina je oko 960 salafista iz Njemačke otputovalo u smjeru Sirije i Iraka. Od toga je petina bila – ženskog spola. Otprilike jedna trećina onih koji su putovali u spomenute zemlje u međuvremenu se vratila u Njemačku.