Što je pouka iz „seoulskog slučaja“?

Sredinom 2005. godine znanstvenici iz cijelog svijeta sa zavišću su uperili pogled na južnokorejskog istraživača matičnih stanica Hwanga Wooa Suka sa Sveučilišta u Seoulu. Njemu je – kako se tada činilo – bilo pošlo za rukom kloniranje tjelesnih stanica pacijenata, koje mogu poslužiti za stvaranje čitavih linija matičnih stanica: Barem je to tvrdio u stručnome radu, objavljenom u američkome znanstvenom časopisu „Science“. Za terapiju neizlječivih bolesti bila bi to senzacija. Naime, liječnici bi tada mogli proizvesti matične stanice koje bi bile strogo prilagođene bolesti pacijenta, na primjer raku. Iz njih bi se potom mogle razviti stanice tkiva kojima bi se liječili oštećeni organi.

„Bomba“ u znanstvenim krugovima

No, 29. prosinca, dva dana prije nove godine u znanstvenim je krugovima diljem svijeta poput bombe odjeknulo priopćenje Sveučilišta u Seoulu da su Hwang Woo Suk i njegov istraživački tim u cijelosti i namjerno krivotvorili rezultate znanstvene studije o proizvodnji embionalnih matičnih stanica. Hwang Woo Suk djelomično je odbacio te optužbe. Završno izvješće posebnoga istražnog povjerenstva očekuje se idućeg tjedna. Međunarodni ugled znanstvenog istraživanja matičnih stanica, međutim, okrnjen je već sada, također i u Njemačkoj.

Sporan način objavljivanja znanstvenih spoznaja

Nakon seoulskih otrkrića u međunarodnu istraživačku zajednicu urezao se duboki šok i zgražanje. Kakvog će odraza ovaj skandal imati na ugled znanstveno-istraži­vačkog rada na području matičnih stanica i kako se ovakove opsežne krivotvorine ubuduće daju spriječiti? Njemački istraživač matičnih stanica, profesor Jürgen Hescheler sa Sveučilišta u Kölnu, smatra kako je najvažnije točno ispitati uzroke koje, prema njegovom mišljenju, ne treba tražiti samo kod Hwanga Wooa Suka, nego i u načinu na koji se znanstvene spoznaje objavljuju: „Veliki znanstveni magazini kao što su ‚Science‘ ili ‚Nature‘ od znanstvenika takoreći očekuju samo još isporuku spektakularnih rezultata. Istraživači su pod silnim pritiskom kako bi tamo uopće mogli objavljivati. Istodobno ti časopisi slijede politiku što bržeg objavljivanja. Rukopis se pošalje stručnome recenzentu koji za ocjenu na raspolaganju ima svega dva tjedna, a za to vrijeme on može jedino provjeriti ima li u ukupnom tekstu proturječnosti. U takvim okolnostima temeljita provjera više uopće nije moguća.“

Od ugleda znanstvenika ostale samo krhotine

Postupak stručnog recenziranja se mora usporiti kako bi se omogućila točna provjera podastrtih informacija, kaže profesor Hescheler. Od koristi bi ubuduće mogla biti i anonimizacija autora pri podvrgavanju njihovih znanstvenih radova stručnoj recenziji. Tako bi se mogle spriječiti manipulacije i privilegiranje pojedinaca. No, međunarodna istraživačka zajednica najprije se mora suočiti s krhotinama svojega znanstvenog ugleda. Na pitanje je li južnokorejska katastrofa zadala udarac istraživanju matičnih stanica uopće profesor Hescheler odgovara: „Sigurno da je slučaj profesora Hwanga u Južnoj Koreji unazadio cijelu znanstvenu granu. Samo možemo apelirati na javnost da ostane razumna i razlikuje između poštenih istraživača i crnih ovaca. Propala su očekivanja da će za godinu-dvije biti moguća terapija matičnim stanicama. Sada se pokazalo da ona neće zaživjeti tako brzo.“

Šok potaknuo proces ozdravljenja

Upravo su mnogi njemački istraživači matičnih stanica bili uperili pogled u pravcu Južne Koreje. U navodno spektakularne uspjehe svoga kolege Hwanga Wooa Suka oni su polagali nadu da će i Njemačka olabaviti stroge zakonske okvire istraživanja matičnih stanica. Je li nakon Hwangove prevare imidž jedne cijele znanstvene grane širom svijeta sada i trajno okrnjen? „To se u ovom trenutku još ne može sagledati. Konačni sud bit će moguć možda tek za godinu dana. Sigurno je da je taj šok potakao proces ozdravljenja. Mislim da su na vidjelo isplivale mnoge stvari i stoga bih želio da se u Južnoj Koreji provede detaljna anliza cijele skupine, a ne da se afera okonča kratkom izjavom. Precizna raščlamba čitavog slučaja mogla bi možda dovesti i do pozitivnog obrata te da se stvari poboljšaju i u drugim istraživačkim grupama. Ogroman pritisak i velika očekivanja kojima su izloženi predstavljaju problem s kojim su suočene sve skupine istraživača matičnih stanica.“

Slučaj Hwanga Wooa Suka mogao bi lako prerasti u jedan od najvećih znanstvenih skandala u mlađoj povijesti. No, on bi isto tako mogao utrti put brižnom znanstveno-istraživačkom radu na području matičnih stanica – bez vremenskog pritiska.