Što dansko predsjedanje donosi Hrvatskoj, regiji i Europi?

Za Hrvatsku će u svakom slučaju prvih šest mjeseci 2012. pod danskim predsjedanjem biti zanimljivo i napeto, ne samo zbog referenduma 22. siječnja, već i početka procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Hrvatske u parlamentima zemalja članica Europske unije. Koliko će Danska biti posrednikom između Hrvatske i zemalja članica koje trebaju prihvatiti u svojim parlamentima ugovor o pristupanju, pokazat će se uskoro. Danci su najavili da žele bi „most iznad uzburkanih voda“, kao i u poznatoj pjesmi Simona i Garfunkela, posebice između zemalja eurozone i ostalih članica Europske unije, pa je moguće da će Danska preuzeti i ulogu zemlje koja će poticati na što raniju ratifikaciju ugovora s Hrvatskom. Koliko će Danska biti uključena kao predsjedavajuća zemlja u monitoring najtežih zatvorenih poglavlja u hrvatskim pregovorima koja će se i dalje nadzirati i procjenjivati stanje, i to ostaje otvoreno. Za sada Europska komisija ima zadatak da redovito kroz monitoring tablice prati ispunjavanje hrvatskih obveza do ulaska u punopravnpo članstvo. Tako će prvo izvješće Komisija objaviti sredinom danskog predsjedanja na proljeće 2012.godine, prije svega za poglavlja Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost.

Premda zaokupljena dužničkom krizom, krizom eura i brojnim drugim pitanjima, bit će zanimljivo promatrati kako će se na sastancima Vijeća ministara koje će voditi danski ministri uklopiti hrvatski predstavnici koji od potpisivanja ugovora o pristupanju 9.prosinca mogu sudjelovati na svim sastancima, raspravljati o svim temama, ali do članstva ostaju još bez prava glasa. Danski ministri će zasigurno na početku svakog sastanka pozdraviti svoje nove hrvatske kolegice i kolege ministre, a na članovima nove hrvatske vlade je da se što bolje uklope, da steknu što više iskustva i da u Europsku uniju unesu i sve teme, probleme i zahtjeve koje se tiču i hrvatskih građana i njihovih interesa u zajedničkoj Europskoj uniji.

Što Danska donosi regiji i procesu proširenja?

Velika tema bit će proširenje. Tako će na summitu u ožjuku ili možda tek u lipnju 2012.godine biti donesena odluka o mogućem statusu kandidata za Srbiju, a Crna Gora bi mogla dobiti datum za početak pregovora. Dok će se pregovori s Turskom odvijati teško ili će i dalje većina poglavlja ostati blokirana, pregovori s Islandom će se nastaviti.

U prvih šest mjeseci 2012.godine Danska kao predsjeavajuća zemlja unije zasigurno stoji i pred nekoliko vrlo zahtjevnih i ključnih izazova. Tu su prije svega planovi za višegodišnje financijsko razdoblje koje počinje 2014. i završava 2020.godine. U igri je oko bilijun eura. Prijeporni su kako izdaci tako i prihodi, posebice novi porez na financijske transakcije. Dogovor se očekuje tek krajem 2012.godine, no od Danske se očekuje da će odraditi dobre pripreme. Drugi veliki izazov je dakako dužnička kriza. Kao članica koja nije u eurozoni, Danska preuzima ključnu poziciju u pokušaju da uključi u napore proračunske discipline i stabilizaciju eura i one članice Europske unije koje nisu u eurozoni.

Unutar schengenskog prostora, dakle, na granicama zemalja koje pripadaju tom prostoru i gdje u načelu nema više graničnih kontrola, dogovorit će se nova pravila. Među ostalim, predviđene su jasne odredbe po kojima bi se u određenim situacijama uvele vremenski ograničene kontrole. O tom pitanje postoji prijepor oko ovlasti između zemalja članica i Europske komisije.

No, valja se prisjetiti i same Danske, koja je još prije samo šest mjeseci bila na lošem glasu. Prošloga ljeta tada konzervativno-liberalna vlada ponovno je uvela granične kontrole. Premda je Danska dio schengenskog prostora, koji obuhvaća većinu zemalja članica EU-a pa čak i neke zemlje koje nisu u Europskoj uniji, kontrole su previđene samo u teškim slučajevima i trebale bi ostati iznimkama.

Dansko predsjedanje unijom s novom vladom

Ujesen 2011. je u Danskoj izabrana nova socijaldemokratska vlada i ona je odmah ukinula granične kontrole – i time stvorila pred sami početak danskog predsjedanja dobru atsmoferu. Premijerka Helle Thorning- Schmidt po prvi puta u povijesti Danske imenovala je i ministra za europska pitanja i time dala znak da namjerava voditi politiku koja je prijateljska prema Europi te da želi nastaviti politiku koju je vodilo dosadašnje predsjedništvo iz Poljske. Poljaci su doduše bili oduševljeni, ali ukupne posljedice za europsku politiku bile su minimalne. Jer, trenutno ono što vrijedi samo su činjenice vezane uz krizu eura.

Po prvi puta Danska ima ministra za europska pitanja

Novoizabrani danski ministar za europska pitanja Nicolai Wammen nedavno je u Bruxellesu priznao da će njegova zemlja imati jedno od najtežih predsjedanja Unije uopće. „Smatramo da je nužna tijesna europska suradnja svih članica kako bi zajedničkim snagama i naporima prihvatili izazove. Kriza će velikim dijelom diktirati naš program, dat ćemo sve od sebe, kako bi smo u okviru naše uloge Europu odveli korak naprijed. Držimo ključnim da dansko predsjedanje djeluje kao ujedinjujuća snaga između zemalja koje se nalaze unutar i izvan eurozone“, ističe danski ministar Wammen. Danska je ostala izvan eurozone. „To je možda upravo sada dobro“, izjavila je nedavno njemačka kancelarka Angela Merkel prilikom susreta s danskom premijerkom Thorning-Schmidt, jer bi „Danska mogla biti neka vrsta mosta“.

Ipak, stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma predsjednik vlade zemlje koja predsjedava više ne igra nikakvu ulogu. S Hermanom Van Rompuyjom Europska unija ima svojeg stalnog predsjednika Vijeća. Osim toga, neovisno od Lisabonskog ugovora, unutar Europske postavljena su nova težišta. U krizi eura Merkel i njezin najprisniji međunarodni partner, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, sve više preuzimaju vodstvo, što se nimalo ne sviđa malim i manjim članicama.

No to su mnogo manje napetosti od onih pravih. Kako bi se prave napetosti uklonile i dužnička kriza riješila, većina zemlja članica EU-a dogovorila je ugovorno se obvezati na više proračunske discipline i kontrole. Velika Britanija ne sudjeluje, a Šveđani i Danci se još nisu odlučili. Danska kao predsjedavajuća zemlja sudjelovat će u procesu aktivno i konstruktivno, ali tek kada saznaju pojedinosti ugovora, tada će i danska vlada procijeniti gospodarske, pravne i političke posljedice i na temelju ocijene odrediti svoju poziciju u dogovoru s koalicijskim strankama. „Za Dansku oko pitanja eura vrijedi klauzula o izuzeću, a danska vlada će to poštovati“, poručio je danski ministar za europska pitanja Wammen.

Danska - izvan eurozone i na rubu europskih događanja

Zapravo, svaka članica Europske unije obavezna je pristupiti i eurozoni čim za to ispuni gospodarske uvjete. Međutim, kao i Velika Britanija, tako i Danska može putem klauzule (opt-out) sama odlučiti, želi li uvesti euro ili ne. Švedska ne posjeduje službeni „opt-out“, ali Europska komisija tolerira švedske rezerve oko uvođenja eura, nakon što su građani na referendumu u Švedskoj 2003. odbili prihvatiti zajedniöku valutu.

Pored svih teških pitanja i izazova Danskoj neće biti lako posredovati i tražiti rješenja. Od Danske koja se i sama nalazi na rubu europskih događanja, ne očekuje se da riješi sva pitanja, jer su zemlje koje predsjedavaju postale beznačajne. Mnogo je onih koji zbog toga žale, ali većina je ipak sretna da više ne postoji toliko ovisnosti o pojedinim zemljama i njihovim trenutnim vladama koje su ranije predsjedavale Europskom unijom.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: N. Kreizer