020910 Medien Euro-Krise
4. rujna 2010
Kriza oko grčkih dugova i krpanja atenskog proračuna zajedničkim europskim sredstvima nije pretjerano pridonijela rastu povjerenja europskih građana naspram Europske unije i njezinih institucija. Ulje na vatru dodatno su dolijevali neki mediji, u čemu su prednjačili tabloidi u Njemačkoj, koji su vodili pravi medijski rat protiv Grčke i njezinih stanovnika i koji se često kretao na granici dobrog ukusa. Uloga medija u jeku krize eura bila je i tema jedne rasprave koja je u organizaciji Deutsche Wellea održana u Bruxellesu.
Uvijek iznova Grčka
Žustra rasprava uglavnom se bavila izvještavanjem oko Grčke i njezinom ulogom u krizi zajedničkog platežnog sredstva. Nezaobilazan u toj raspravi je naravno njemački tabloid "Bild" koji je prednjačio u uvredljivim i huškačkim napisima na račun Grčke. Zastupnik njemačke Liberalno demokratske stranke (FDP) Jorgo Chatzimarkalis osjetio se pogođen "Bild-ovim" načinom izvještavanja i to ne samo zbog svog grčkog podrijetla.
"Meni su neke formulacije iz 'Bild-ovih' naslova ili igre riječi bile još i duhovite i s tim nisam imao problema. No problem nastaje kada se prekrše norme uzajamnog poštovanja ili kada se radi o veoma jednostranim prikazima", kaže Chatzimarkalis, koji je i sam u Grčkoj svjedočio ogorčenosti mnogih načinom na koji su njemački mediji izvještavali, a prije svega "Bild". Urednik ovog dnevnika Nikolaus Blome obranio se tijekom rasprave od optužbi da je njegov list postupao neodgovorno. Po njemu je "Bild" pozitivno pridonio raspravi o krizi eura.
"Mislim da je 'Bild' dobro obavio svoju zadaću i u javnost prenio pitanja građana poput: Kako je uopće došlo do krize? Tko je za to kriv? Što to konkretno znači za mene, za moju ušteđevinu? Kako će ići dalje? Mislim da smo tu zadaću obavili dobro", rekao Blome i automatski otvorio pitanje da li način izvještavanja treba prilagoditi ciljnoj grupi.
Manuela Kasper-Claridge, urednica gospodarstva u televizijskoj redakciji Deutsche Wellea smatra da se medij ne bi smio povoditi jedino za tim kriterijem. "U trenutku kada reducirate temu, stvari ne postaju jednostavnije. Kada temu skratite neminovno ju i osakatite i zato je potreban određen prostor kako bi obradili i analizirali neki sadržaj. Tu jednostvno nije dovoljan samo jedan naslov, podnaslov i jedna emocija."
Više odgovornosti
Kasper-Claridge je naglasila kako uloga Deutsche Wellea nije u nametanju smjera u kojem bi se neka tema trebala kretati nego u neutralnom izvještavanju koje korisniku ostavlja dovoljno prostora za stvaranje vlastitog suda. Ona je istovremeno kritizirala mjere štednje u mnogim medijima zbog čega na kraju trpi detaljno analiziranje, a time i kvaliteta tekstova.
Rasprava se bavila i pitanjem nisu li, pored političara, bankara i ekonimista i novinari zakazali, jer nisu na vrijeme prepoznali dolazak krize. Thomas Mayer, glavni ekonomist Deutsche Bank je stao u obranu ne samo svoje branše nego i novinara. "Mislim da se ovakve krize ne mogu spriječiti. Istovremeno smatram da su nam ovakve krize čak i potrebne kako bi došlo do promjena. Brojni ekonomisti su bezuspješno ukazivali na nejednakosti untar eurozone. Krize su dakle potrebne da bi se uvidjelo gdje stvari ne funkcioniraju. Tek se tada uspješno možete boriti protiv krize."
Rasprava na kraju doduše nije dala jasne odgovore na pitanje u kojoj mjeri su mediji odgovorno popratili krizu eura. No stvorena je jasnija predodžba o razlozima i motivima pojedinih medija.
Autori: Christoph Hasselbach/ Nenad Kreizer
Odg. urednica: Marijana Ljubičić