Šoping centri ubijaju gradska središta?

Oberhausen u zapadnom dijelu Njemačke primjer je kako novi trgovački centri ugrožavaju gradsku jezgru. U pješačkoj zoni ovog industrijskog gradića nedaleko granice s Nizozemskom zalutalima se pru#a otužni prizor: prazni izlozi i trgovine s robom sumnjive kvalitete koje svoje artikle prodaju po cijeni od jednog eura. Trgovinama koje svojim blještavilom privlače i one s dubljim džepom ni traga ni glasa.

Samo nekoliko kilometara dalje u dijelu grada koji se simbolično zove "Novi centar" prizor potpuno drugačije vrste: velbna zgrada od opeke i stakla, blještavi izlozi i rijeke kupaca, dobrim dijelom i iz obližnje Nizozemske. Riječ je o "Centru", kako tvrdi njegova uprava, najvećem natkrivenom trgovačkom centru u Europi s preko 200 trgovina, restorana, kina i zanatskih radionica.

Bezlične skupine objekata

Primjer Obehausena drastičan je, ali i znakovit za to kako posljednjih godina novi trgovački centri na rubovima gradova tradicionalnim trgovinama u središtima gradova svojim besplatnim parkingom, uslugama poput čuvanja djece i sloganom "sve najednom mjestu" kradu mušterije. Mnogi osim u ekonomskom smislu problem vide i u estetskom. I dok prvi trgovački centar, glasoviti Lijnbaan u Rotterdamu arhitektonskog dvojca Broeka & Bakeme i danas slovi za remek-djelo moderne arhitekture, današnji "hramovi konzuma" svojom bezličnošću i proizvoljnošću potpuno su se podredili funkciji ostavljajući drugi važni element arhitekture, formu, po strani.

Pritom, bar u Njemačkoj, postoji zakon koji bi tradicionalna trgovačka središta trebao zaštititi od satelita koji uglavnom niču na rubovima gradova, između dva prometna čvora.

Zakon kojeg se nitko ne drži

Promijenjeni zakon o gradnji iz 2004. naime nalaže da nove gradnje "ne smiju negativno utjecati na središnja opskrbna područja". Konktretno to znači da trgovački centri smiju nastajati isključivo unutar već postojećih trgovački dijelova grada. Time se želi spriječiti odljev mušterija i odumiranje gradskih jezgri. No ovo pravilo, koje se prije svega odnosi na supremakete i diskonte malo tko poštuje. Dosada su vlasnici lanaca diskonta i supermarketa tvrdili da njihov rad na rubovima gradova ne ugrožava trgovce u središtima gradova.

No Savezni upravni sud u Leipzigu je jednom nedavnom presudom utvrdio upravo suprotno. Grad Köln koji također muku moči s nekontroliranim bujanjem diskonata na rubovima grada pozdravio je ovu odluku. "Divljem rastu ovih trgovačkih centara se napokon mora stati na kraj", smatra Bernd Stretberger, načelnik za gradnju grada Kölna. Prve pozitivne reakcije već stižu.

Trgovački lanac Rewe je već predstavio svoj koncept "City trgovina" predviđen upravo gradnji u središtima gradova i njihovoj interpolaciji u gradska središta. No pitanje je do koje mjere će potez Rewea poslužiti kao primjer. Jer dok se Rewe obraća slojevima građana s malo dubljim džepom, diskontne marke poput Aldija ili Lidla jedino žestokom i bezkompromisnom štednjom u svim segmentima mogu održati svoje, po mnogima tržišno nerealne niske cijene. Jer gradnja bezličnog diskonta-kontejnera negdje ne periferiji je daleko povoljnija od luksune trgovine usred grada.

Autor: N.Kreizer/Der Spiegel/agencije

Odg. ur.: Marijana Ljubičić