EU: šefovi diplomacija nesložni oko prekida vatre

Humanitarni prekid vatre – države članice Europske unije bi to definitivno podržale, kaže visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Takav prekid vatre trebao bi omogućiti dopremanje humanitarne pomoći u Pojas Gaze i prebacivanje civila na sigurno. O tome su ministri vanjskih poslova država članica EU-a razgovarali u Luxembourgu.

Konačan stav o tome usvojit će šefovi država i vlada na sastanku u Bruxellesu krajem tjedna, naglasio je Borrell. On smatra da postoji suštinski konsenzus po tom pitanju nakon ovog sastanka ministara – iako priznaje da o tome nije bilo formalnog glasanja.

EU teško zauzima konzistentan stav

Europska unija smatra da je militantni islamistički Hamas teroristička organizacija, baš kao i Izrael, SAD, Njemačka i druge zemlje. Otkako su militanti Hamasa 7. listopada izvršili teroristički napad na Izrael, Europskoj uniji je očigledno teško pronaći zajednički stav. Samo dva dana nakon iznenadnog napada bilo je nejasno hoće li – i ako hoće, koje – isplate pomoći za palestinske teritorije biti obustavljene ili će biti revidirane.

Čini se da ideje o humanitarnom prekidu vatre ili humanitarnom primirju nisu podjednako dobro prihvaćene u svim državama EU-a. Nejasno je i što se pod tim točno podrazumijeva i koja je razlika između te dvije stvari.

Prekid vatre ili primirje?

Borrell na to pitanje odgovara tako što kaže da je za njega primirje mnogo više od prekida vatre. Ovo drugo je manje ambiciozan cilj i može se brže implementirati, a o humanitarnom primirju bi se, kaže, morale dogovoriti strane u sukobu. To je nešto što je prije nekoliko dana uveo u igru glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Tokom jučerašnjeg dana je nekoliko zemalja podržalo poziv na primirje. „Pozivamo na hitno humanitarno primirje kako bi se stvorili koridori za humanitarnu pomoć civilnom stanovništvu", zahtijevala je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon. Španjolska i Irska također su podržale zahtjev glavnog tajnika UN-a.

Njemačka oklijeva oko primirja

Nasuprot tome, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock uoči sastanka je bila rezervirana. Na pitanje o tome rekla je da je borba protiv terorizma, koji je donio toliko patnje ljudima u Pojasu Gaze, „od suštinskog značaja“. „Istovremeno, mora se učiniti sve da se ublaži nevjerojatna patnja dva milijuna ljudi u Gazi“, objasnila je političarka Zelenih uz ocjenu da je riječ o kvadraturi kruga.

Prilično negativan stav imale su i letonska i češka strana. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky doveo je u pitanje ideju da se primirje može dogovoriti samo s Hamasom. Također se, kaže, nada da nitko ne zaboravlja pravo Izraela na samoobranu. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani bio je jasniji: „Ne možemo reći Izraelu da mu više nije dozvoljeno braniti se dok Hamas ispaljuje rakete na njegove gradove."

Odluka o tome hoće li EU pozvati na humanitarni prekid vatre, na humanitarno primirje ili na ništa od toga sada je na šefovima država i vlada koji se sastaju u četvrtak (26.10.). Nacrt zaključaka predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela sadrži odgovarajući pasus – barem za sada.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu