Đinđićeva ostavština - proeuropska Srbija

DW: U ponedjeljak (12.3.) je petnaesta godišnjica od ubojstva Zorana Đinđića. Još tada ste se aktivno bavili Srbijom i cijelom regijom. U kakvom Vam je sjećanju ostao taj dan?

Michael Harms: Odlično se sjećam tog dana jer smo upravo bili s tadašnjim ministrom gospodarstva Wolfgangom Clementom u Rumunjskoj. Tada je stigla vijest o ubojstvu Zorana Đinđića. Bili smo duboko pogođeni i apsolutno šokirani – cijela njemačka delegacija i naši rumunjski domaćini – jer smo gajili velike nade u promjenu u Srbiji, a Zoran Đinđić je simbolizirao tu promjenu uz svoj njemački background, uz tijesne veze koje je imao s Njemačkom. Bio je to tragičan događaj i bilo nam je jasno da u tom svjetlu nekako moramo nastaviti njegovo nasljeđe u jačanju njemačko-srpskih odnosa i to ne samo gospodarskih.

DW: Tada ste pokrenuli program stipendija. Kako je nastala ideja da ga nazovete imenom ubijenog premijera?

Harms: Zoran Đinđić je simbolizirao duboke veze Srbije i Njemačke. Jačao je ne samo gospodarske veze – kojima se mi prije svega bavimo – nego i duhovno-kulturne na temelju svog filozofskog obrazovanja i veze s njemačkom filozofijom. Bilo nam je jasno da se treba koncentrirati na temu obrazovanja i onoga što spaja Njemačku i Srbiju. Počeli smo program kao čisto bilateralni, ali nakon nekoliko godina nam je postalo jasno da ga treba proširiti na regiju. Jer jednako važno kao bilateralni odnosi jest i jačanje odnosa u samoj regiji i pokazalo se dobrim što smo u program uključili cijelu regiju Zapadnog Balkana.

DW: Kada podvlačite bilancu ovih petnaest godina: kakvi su impulsi nastali u programu i što su sljedeći koraci?

Harms: Možda nekoliko brojki – svih ovih godina imali smo oko 16.000 prijava, oko 700 sudionika iz cijele regije koji su bili na dužim praksama u njemačkim poduzećima, 150 firmi koje su se u to uključile. Vjerujem da je jačanje gospodarskih odnosa vrlo pragmatično. Većina stipendista se vratila u regiju. To je važno jer program ne bi trebao voditi odljevu mozgova nego jačati kompetencije i bilateralne veze ka regiji. Drugo je mreža alumnista koja doprinosi jačanju veza mlađe generacije u regiji, među ljudima koji su dobro obrazovani i na dobrim pozicijama u svakoj zemlji. Treće je – koliko god možda patetično zvučalo – prijenos vrijednosti iz Njemačke ka regiji i obrnuto. Mislim da nam je to sasvim dobro uspjelo uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu suradnju (GIZ) i Ministarstva za razvoj.

DW: Deutsche Welle je prethodnih godina često ugošćavao stipendiste Zaklade „Zoran Đinđić", neki su nakon toga ostali u redakcijama. Kako vidite suradnju na polju civilnog društva i medija između regije i Njemačke?

Harms: To je naravno vrlo važno i sretan sam i zahvalan što Vaša kuća sudjeluje u tome. Gospodarskiodnosi su vrlo važni, ali jednako tako približavanje ideje koja stoji iza toga – tu svakako mediji igraju središnju ulogu. Ali i vrijednost slobodne medijske kulture je nevjerojatno važna za ovaj program jer na tom polju još ima problema u regiji. Što više povežemo dvije strane, to bolje za program.

DW: Što je od naslijeđa Zorana Đinđića ostalo u Srbiji?

Harms: Mislim da je najvažnija Đinđićeva ostavština to što je Srbija jasno krenula pro-europskim putem. U Srbiji je gotovo nepodijeljeno mišljenje da je cilj članstvo u EU – što uključuje vrijednosti i zakone. Sretan sam što EU i nova Vlada Njemačke nastavljaju podržavati taj kurs. Dio Đinđićevog naslijeđa je i jačanje bilateralnih veza. Iz ekonomske perspektive imamo jasan porast spremnosti njemačkih kompanija za investiranje u Srbiju, imamo ukupno pozitivan privredni razvoj. No u regiji se mnogo toga mora učiniti na međusobnoj suradnji, na integraciji omladine u taj razvoj, jer postoje tendencije napuštanja zemalja. Mnogo toga se  mora učiniti na polju slobodi tiska, obrani od ciljanog upliva države u tu slobodu. Još je mnogo izazova pred nama.

DW: Kakve posljedice to ima po stipendijski program?

Harms: U svakom slučaju ga želimo proširiti, imamo za to podršku Ministarstva za razvojnu pomoć. Vjerujem da se ništa drastično neće mijenjati u programu jer se model pokazao uspješnim. Dalje ćemo jačati rad s alumnistima, možda ćemo još više uključiti elemente civilnog društva, tako da ovo ne bude samo ekonomski program. Ali mislim da u biti program treba biti nastavljen ovakav kakav je.

DW: Imate li dojam da aktualna srpska Vlada podržava projekt u duhu Zorana Đinđića?

Harms: Imamo vrlo konstruktivnu suradnju sa srpskom Vladom, iako je glavni partner naravno Zaklada „Zoran Đinđić“, koju vodi Ružica Đinđić. Kako sam i rekao, pro-evropska orijentacija Srbije se ne dovodi u pitanje, ali ima i tačaka koje kritiziramo i na koje sam ukazao.

*Mishael Harms, 1964, je direktor Odbora njemačke privrede za istočnu Evropu, krovnog predstavništva privrede koje se stara o poslovnim interesima u istočnoj Europi. Studirao je međunarodne odnose i iranistiku u Moskvi i Berlinu. Godinama zauzima važne pozicije u njemačkoj privredi gdje se početkom dvijetisućitih bavio posebno regijom Balkana.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.