Čelnici ponosni na mršave rezultate summita G20
28. lipnja 2010
Uoči sastanka čelnika najrazvijenijih i najvažnijih zemalja u razvoju skupine G20 vodio se spor o smjernici buduće gospodarske politike: investirati, pa makar to značilo i veći dug države za što se tradicionalno zalaže Washington, ili štedjeti i stabilizirati državni proračun što je bio zahtjev i njemačke kancelarke Merkel. Taj koncept je prevagnuo, pa je i njemačka čelnica ponosna na ishod summita u Torontu:
"Napuštamo konjunkturne programe kod kojih stvaramo nove dugove. Kao industrijske zemlje ćemo prepoloviti naš državni deficit do 2013., što je veoma zahtjevno i za mnoge je to velika zadaća."
Štoviše: njemačka kancelarka dodaje kako bi od godine 2016. državni proračuni trebali biti u plusu kako bi se počeli otplaćivati nagomilani dugovi.
Manje sloge o drugim pitanjima
Ali o drugom, ne manje važnom pitanju nadzora svjetskog tržišta kapitala i novčarskih tokova, čelnici nisu uspjeli postići nikakav dogovor. Prije svega su Kanada, Brazil i Australija bile protiv europske ideje o većim nametima za banke i novčarske institucije, čemu je donekle bio sklon i američki predsjednik Obama. O tome bi se trebalo dalje pregovarati na sljedećem summitu zemalja G20 koji će se u studenom održati u Južnoj Koreji.
Još veće razočarenje izazvao je zaključak summita koji redovito izabire i neku humanitarnu temu. Ovoga puta je dogovoreno kako će se s osam milijardi dolara pomoći značajnom smanjivanju smrtnosti dojenčadi, ali koliko dogovor čelnika zemalja G20 doista vrijedi pokazuje i zaključak summita u Gleneagelsu prije pet godina. Tada je bilo dogovoreno da se pomoć najsiromašnijim zemljama do ove, 2010. godine, poveća za 50 milijardi dolara. Ta se obaveza manje ili više tek prepisivala iz jednog završnog sporazuma u drugi, da bi na summitu u Kanadi sada konačno i posve nestala iz dokumenta sastanka čelnika zemalja G20. Utoliko ne čudi niti bilanca uhićenih prosvjednika i protivnika globalizacije: službe sigurnosti su u protekla tri dana privele više od 600 osoba, djelomice i zbog nasilništva i devastacije gradskog središta Toronta.
dpa/aš
Odg. ur.: D. Dragojević