Čarobne pisanice Jelene Cvjetković

Vjeruje se da je tradicija bojanja jaja stara preko 2.500 godina, da porijeklo vuče iz Irana, i da se preko paganskih naroda širila Europom. Tako i na Balkanu, pa i u BiH, tradicija se nastavlja. Za katolički Uskrs i pravoslavni Vaskrs, boje se jaja ili pisanice. Čuvaju se za zdravlje, sreću, uspjeh kuće i domaćina...

Jelena Cvjetković je iz Bakovića kod Fojnice, u srcu Bosne. I na prvi pogled živi normalnim životom. No samo na prvi pogled. Njena kuća na proplanku, kojeg je sama iskrčila, premala je za Jelenine slike, vezove, kukičane i čipkane radove. Inspiraciju i odmor, kaže, pronalazi u Bibliji.

Jedna od Jeleninih ljubavi je i izrada pisanica – tradicionalno ukrašavanje uskršnjih jaja. Krenula je sasvim slučajno, a izazov za nju je bilo mjesno takmičenje za najljepšu pisanicu. Pobijedila je izradivši pisanicu ukrašenu slamom i od tada drži titulu.

U kršćanskim kućama u BiH drži se do tradicije, pa je, pored crvenog uskršnjeg jajeta, nije zgoreg imati i bijelo i plavo, u simbolu trobojnice.

Svaka pisanica koju izradi Jelena Cvjetković je unikatna i svaka je umjetničko djelo za sebe. Teško je nabrojati sve tehnike koje je ta samouka umjetnica izučila i primijenila na svojim pisanicama.

Uskršnja jaja, posebno ona veća, guščija, dobra su podloga za simbole rodnoga kraja. Jelena rado jaja oslikava grbovima Fojnice, Bosne...

Jelena se pokuša prilagoditi i drugačijim trendovima pa na taj način ukrašava i pisanice. Neke od tako ukrašenih jaja neodoljivo podsjećaju na ona skupocjena, Fabergeova.

Jedna od najkompliciranijih tehnika izrade pisanica, ali ne i prepreka za Jelenu, je izrada pomoću solne kiseline. Jaja se, pojašnjava Jelena isprazne, napune vodom, oslikaju voskom, a zatim potapaju u kiselinu. Nakon nekog vremena, kiselina izgrize dijelove nezaštićene voskom, a nastala podloga se dalje ukrašava.

„Isus je živ“, tvrdi Jelena Cvjetković. Vjeruje da je Sin Božji među ljudima. Česta je tema njezinih likovnih radova.

Riječi koje se često spominju u svetim evanđeljima „Isus nije ovdje, uskrsnuo je“, našle su se i u pisanicama Jelene Cvjetković.

Dok mnogi za uskršnje dekoracije često izdvajaju mnogo novca, Jelena svoje dekoracije izrađuje sama, a ukrasne grane donese iz vlastitoga vrta, prepunog šarolikog cvijeća, voćki i ukrasnih grmova. Slika ne bi bila potpuna bez vezenine, također Jeleninih ruku djelo.

Osim iz Biblije, Jelena kaže da inspiraciju crpi i iz prirode. Bez cvijeća, kaže, ne bi mogla, pa cvijeća mora biti i uz pisanice, tako da toplu Jeleninu kuću, osim silne pozitivne energije kojom zrači, ispunjava i miris proljetnog cvijeća.

Uskrs ne bi bio potpun bez ručno izrađenog uskršnjeg vjenčića. Umjesto umjetnih, plastičnih jaja, Jelena je svoj vjenčić izradila od pravih, domaćih jaja, a tu je i bubamara, za sreću.

Ni kuća ne bi bila potpuna da nema sliku franjevačkog samostana, simbola Fojnice, koji baštini neke od najvrjednijih spomenika historije, tradicije i kulture BiH.