Čak i Fed oštro protiv inflacije

Američko Vijeće federalnih banaka u pravilu određenu, umjerenu stopu inflacije čak smatra povoljnom za gospodarski rast. No stopa poskupljenja u SAD-u je u veljači ove godine bila 7,9%, što je rekord u posljednjih četrdesetak godina.

A to je Fedu ipak previše: na sastanku Vijeća ove srijede je odlučeno o uvođenjuagresivnih mjera za obuzdavanje inflacije, što znači i povećanje diskontne stope i smanjivanje volumena novca u opticaju i do 95 milijardi dolara - mjesečno!

Kod diskontne stope još nije objavljeno koliko će biti povećanje, ali Thomas Gitzel, glavni ekonomist VP Banke iz Lichtensteina je uvjeren da će američka središnja banka "sjesti" na kočnicu: "Fed misli ozbiljno u borbi protiv inflacije. Tu više nema vrludanja", kaže za postaju ARD.

"Nismo mi krivi, ali se nešto mora učiniti"

Naravno da šef Feda nikad ne objavljuje unaprijed kolika će biti temeljna kamatna stopa, pa tako i Jerome Powel o tome šuti. Isto tako tradicionalno, čitav svijet novca uvijek nagađa što će Fed reći i učiniti pa tako CME Group, najveća svjetska burza financijskih derivata ima čak i instrument "Fed Watch Toll" kojim pokušava predvidjeti odluke čuvara američkog dolara.

A po njemu, američka eskontna stopa će već u svibnju narasti za barem 50 poena, na 0,75 - možda i 1%. Niti to neće biti kraj: na sljedećim sastancima Vijeća Feda u lipnju i srpnju će rasti dalje, možda i na 2%, do kraja godine bi mogla doseći i 2,75%. Jer makar središnji bankari ispravno tvrde kako ova stopa poskupljenja nije posljedica prezagrijavanja gospodarstva nego najprije mjera protiv pandemije i onda napada Rusije na Ukrajinu, enormno povećanje cijena sirovina i poteškoće u isporuci je nužno uzrokovala i poskupljenje - i tome najvjerojatnije još nije kraj. Zato je i Fed odlučio da tu nešto mora učiniti, inače bi inflacija još više narasla.

Gušenje i inflacije - i gospodarskog rasta

Druga strana medalje mjera protiv inflacije jest "gušenje" gospodarstva: novac za ulaganja postaje skuplji, a umjesto da ide na burzu će se opet isplatiti i kupovati državne obveznice - dakle i na burzi će promet - i vrijednosti dionica pasti. Koliko će to daleko ići, teško je reći: Deutsche Bank je zapravo prva veća banka koja se uopće usudila napisati procjenu da postoji oko 20% mogućnosti sloma vrijednosti na burzama i recesije već ovog ljeta.

Ali i ove odluke američkog Feda otvaraju pitanje, što čini Europska središnja banka - ili bolje rekavši; zašto još ništa ne čini? Već ovog ožujka se čulo kako bi i ona trebala početi povećavati eskontnu stopu, a sad predsjednik austrijske središnje banke Robert Holzmann tvrdi da će najkasnije koncem ljeta i Europljani prestati s politikom od nula posto eskontne stope. Novi predsjednik njemačke središnje banke Joachim Nagel je građanima najavio kako bi se u skorije vrijeme ipak moglo početi isplatiti i štedjeti, a ne da se građane čak kažnjava negativnim kamatama ako na računu imaju veće iznose.

Buđenje bi moglo biti bolno...

A dok je jasno kako kamate - osobito na štednju po viđenju baš nikad nisu veće od stope inflacije, isto tako se već vidi kako su komercijalne banke već počele kalkulirati inflaciju u svoje kredite. Još prošle godine je u Njemačkoj kamata na hipotekarni kredit za nekretninu na 10 godina bila negdje oko 1%, sad je već preko 2% - i teško da će biti manja. Tako se još jedino Europska središnja banka drži politike besplatnog novca, ali to već polako postaje opasno.

aš(ard)