Zločin kojeg ljudski mozak ne može razumjeti

Vukovara tijekom rata i opsade teško krvario. Poginulo je više od 1600 ljudi, uglavnom civila (1100), više od tisuću ljudi bilo je ranjeno, a u srpske koncentracijske logore odvedeno je oko sedam tisuća zarobljenih. Iz grada je prognano približno 22 tisuće stanovnika. Odavanjem počasti žrtvama iz vukovarskog Veleprometa i masovne grobnice na Ovčari, u Vukovaru završava obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.

Najmasovnije okupljanje dogodilo se na sam dan pada Vukovara, 18. studenog, kada je među 17 tisuća ljudi u Koloni sjećanja bio cijeli državni vrh. „Kako je bilo moguće da zarobljene ljude pokupe, odvedu i poubijaju. To je nešto što ljudski mozak ne može razumjeti,“ istaknuo je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i dodao kako je riječ o smišljenom i planiranom zločinu.

Klima zaborava

Etničko čišćenje koje je počinjeno u Vukovaru nije bilo posljedica, nego cilj rata, izjavila je Staša Zajović, koordinatorica "Žena u crnom". Ta beogradska udruga, kao i nekoliko drugih srbijanskih mirovnih organizacija do sada su svake godine tiho, mimo kamera dolazile odati počast vukovarskim žrtvama, a sada su prvi puta sudjelovale u službenom programu, uz bok Vukovarskim majkama. Zajović ističe kako u Srbiji prevladava klima zaborava i poricanja zločina počinjenih u Vukovaru, stoga za ponedjeljak najavljuju okrugli stol u Beogradu na kojem će se govoriti o odgovornosti za rušenje Vukovara. „Za samo rušenje grada nije donesena niti jedna presuda.“, upozorava Đurđa Đukić iz beogradske Inicijative mladih za ljudska prava, koja organizira skup. A Zajović dodaje: „Mi smatramo da je to i moralna obveza i politička dužnost. Na žalost na nivou Srbije nedostaje politička volja.“

Vukovar pobijedio u ratu, izgubio u miru

Unatoč svim zaklinjanjima i izrečenim obećanjima, politička ili neka druga volja još uvijek nedostaje u samoj Hrvatskoj – bar kada je riječ o oporavku Vukovara. Službeni je slogan ovogodišnjeg obilježavanja stradanja grada s namjerom bio „Vukovar je jučer, danas i sutra“.

„Ako je Vukovar to što je – a kažu da je – da je bio temelj te hrvatske države, pa dajte nek' bude i prozor, nek' bude i zid. Naučite nešto od nas Vukovaraca kako smo mi to činili - pa nismo činili tako da je svatko branio svoju ulicu, nego smo branili cijeli grad. Nismo vukli svak' sebi,“ slikovito na solidarnost poziva gradonačelnik Željko Sabo, koji je hodajući uz premijerku Jadranku Kosor dobio obećanja da će projekti dobiti potporu Vlade. „Naravno da ćemo i u ovim teškim vremenima pomoći, prije svega u svim projektima koji znače razvoj gospodarstva, jačanje gospodarstva u Vukovaru, otvaranje novih radnih mjesta,“ obećala je Kosor.

U Vukovaru živi upola manje ljudi nego prije rata, prosječna je plaća oko 3.500 tisuće kuna, što je na donjoj granici državnoga prosjeka. Zato je iz mjeseca u mjesec, kada se gledaju troškovi života, najskuplji u Hrvatskoj. Grad mučenik nosi još jedna neslavan rekord – upravo je ondje najviša stopa nezaposlenosti u državi.

Autor: Tatjana Mautner

Odg. ur.: Marijana Ljubičić